Arterijski puls
From Wikipedia, the free encyclopedia
Arterijski puls, pulsni talas je ritmička oscilacija u arterijskom zidu zbog povećanja pritiska unutar arterija tokom sistole srca ili kontrakcije srčanog mišića komora i pretkomora. Kada srce tokom sistole potisne krv kroz aortu dolazi do povećanja pritiska u arterijskom sistemu. Kinetička energija kretanja krvi pretvara se u potencijalnu energiju koja rasteže zidova aorte. Tokom dijastole, istegnuti zidovi aorte se vraćaju u prvobitni položaj i potencijalna energija rastegnutih zidova pretvara se u kinetičku energiju kretanja krvi, što omogućava kretanje krvi kroz arterije i tokom dijastole. Isticanje krvi tokom dijastole, smanjuje pritisak u aorti. Novo potiskivanje krvi sledi sa novom srčanom kontrakcijom i stalno se ponavlja u određenim vremenskim razmacima. Na ovaj način se postiže kontinuirani priliv krvi u tkiva i organe.[1]
Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom Puls. Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na stranici za razgovor. |
Pulsna oscilacija arterijskog zida koja započinje u početnom delu aorte i prostire se periferno, prema arteriolama. Pritisak arterijskog pulsa koji nastaje u arterijama tokom srčanog ciklusa, kreće se brže od krvi, zato što je krv nestišljiva, a krvni sudovi elastični.[n 1] „Kombinacija otpora u arteriolama i komplijanse „gasi“ puls, tako da na nivou kapilara puls potpuno iščezava.“
Arterijski puls se izražava brojem otkucaja u minuti. Kod većine zdravih odraslih osoba broj otkucaja srca, za vreme mirovanja, kreće se između 60 i 80 u toku jednog minuta. Tokom spavanja on može da padne na 40 otkucaja, dok se za vreme aktivnosti povećava. Kod novorođenčadi i dece broj otkucaja je viši. Na pulsne oscilacije u arterija utiču i strah, razni lekovi, stres, konzumiranje kafe i alkohol, pušenje duvana itd.[2]