Kartuzijanci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kartuzijanci (lat. Ordo Cartusiensis, akr. OC), rimokatolički crkveni red nastao, poput kamaldolijanaca i klinijevaca, reformiranjem pravila benediktinskog reda 1084. godine.
Kartuzijanci |
Moto : Stat crux dum volvitur orbis ("Križ stoji čvrsto dok se svijet okreće") |
Kartuzijanski red |
Red utemeljen: 1084. godine |
Sveti Bruno (1030.-1101.) |
Osnivač |
Osnovao ga je sveti Bruno, na temelju ponešto izmijenjenih pravila svetog Benedikta, u blizini Grenoblea u Francuskim Alpama. Ondje i danas djeluje Velika Kartuzija, koja funkcionira kao matična kuća Kartuzijanskog reda. Cilj sv. Bruna je bio da ustanovi samostane na osami i u tišini, gdje će se redovnici moći povući iz vreve društva i posvetiti se šutnji, samoći i postu (dnevno se poslužuju dva obroka u kojima nema niti najmanje količine mesa; u vrijeme posta kartuzijanci imaju samo jedan obrok dnevno), te kontemplativnoj molitvi i liturgiji. Red se raširio po Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji.
Kartuzije su na tihim i izoliranim mjestima, tipično u planinama i šumovitim područjima.