From Wikipedia, the free encyclopedia
Kultura trakaste keramike je glavna neolitska kultura u srednjoj Evropi u periodu 5500–4500 pne. Poznata je i kao LBK (njem: Linearbandkeramik), eng: Linear pottery culture.
Naziv potiče od ukrašavanja keramike. Trakasta keramika, od Moldavije i Ukrajine na istoku do pariskog bazena na zapadu upućuje na karekteristična svojstva dekoracije, koja se nalaze na keramici pronađenoj na usputnim nalazištima širenja kroz Evropu. Ta nalazišta pripadaju ranijoj, Starčevačko-Kereškoj kulturi, koja je bila na susjednom regionu Panonije, odakle se i nastavilo širenje neolita. Na taj način su prenešena i mnoga svojstva dekorativnih obrazaca ukrašavanja keramike, sastavljena od zavojnica, konvergentnih linija, traka. Primjenjujući te obrasce, razna poboljšanja i urezivanje linija, od obojene keramike nastala je urezana keramika. Jedno vrijeme nazivala se Dunavska kultura , prema arheologu V. Gordon Childe-u. Pripadnici trakaste keramike preuzeli su i poljoprivredne proizvode i načine obrade zemlje, počevši od žitarica i domaćih životinja sa područja Bliskog Istoka (područje Plodni polumjesec)
Postoji i teorija o autohtonom razvoju čiji su nosioci bili mezolitski stanovnici Evrope. Treća teorija govori o impulsu iz azijskih stepa koji je mezolitsko stanoništvo istočne Evrope naveo na prihvatanje neolita, a odatle se raširio po Evropi. Posljednje dvije teorije su mnogo manje zastupljena, pa većina historičara i dalje zastupa tezu o prodoru neolita preko Anadolije i teritorije jugoistočne Evrope. (Balkana).[1]
Bila je rasprostranjena u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, južnoj Poljskoj i Mađarskoj oko tokova Dunava, gornje i srednje Rajne, Elbe, Visle. U ranoj fazi prepoznaju se dvije varijante: Rana ili zapadna, i istočna na istoku Mađarske. Kultura je uticala na razvoj neolita i nastanak novih kultura na susjednim područjima: Lengyel, Kultura Cucuteni, Boian kultura.
Njeno uklapanje u neolit Evrope približno izgleda:[2][3][4]
Nakon toga uslijedila je tranzicija između neolita i Metalnog doba.[6]
Kuće u ovoj kulturi poznate su kao neolitske duge kuće, zbog svojih dimenzija. Reprezentativni primjerci, blizu 30 kom, pronađeni su u nalazištu Oslonki u Poljskoj. Pravougaone duge kuće bile su dužine između 7 i 45 metara i širine između 5 i 7 metara. Građene su od drvenih stubova povezanih ukrštenim gredicama na vanjskim stranicama i prepletima na unutrašnjim.[7][8]
Ovakvih kuća je bilo između pet i osam u jednom naselju. Koristili su je pripadnici širih familija, najviše dvije generacije. Bile su okružene fortifikacijom. Prozora nije bilo, a imale su samo jedna vrata na kraju kuće. Jedna ili dvije prostorije su bile prazne. U njima su se izrađivali i keramički proizvodi. Svaka kuća je imala svoj simbol na proizvodu.
Sesklo | Egej | 6500 pne | 5000 pne | Prva neolitska kultura u Evropi |
Dimini | Egej | 5000 | 4400 | |
Starčevo[9] | Centralni Balkan, Podunavlje | 6200 | 4500 | Kereš (Mađarska), Kriš (Rumunija) |
Vinča | Centralni Balkan, Podunavlje | 5700 | 4500 | |
Impresso | Jadran (Mediteran) | 6400 | 5500 | eng: Cardium pottery culture |
Danilo | Jadran | 5400 | 3900 | |
Kakanj | Jadran | 6230 | 4900 | |
Butmir | Jadran | 5100 | 4500 | |
Hvarsko - lisičićka[10] | Jadran | 4200 | 2500 | |
Karanovo | Istočni Balkan | 6200 | 3500 | |
Boian | Istočni Balkan | 4300 | 3500 | |
Trakasta keramika | Srednji Dunav | 5500 | 4500 | eng: Linear Pottery culture |
Lenđel | Srednji Dunav | 5000 | 3400 | |
Tisa | Srednji Dunav | 5000 | 3400 | |
Dnjestar-Bug | Moldavija, Ukrajina | 6200 | 4700 | |
Cucuteni | Moldavija, Ukrajina | 5500 | 2700 | (rus: Tripolje) |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.