Pad Beograda (1521)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Pad Beograda 1521. godine je događaj koji je usledio kao posledica trećeg velikog turskog napada na ovo ugarsko utvrđenje u osmansko-ugarskim sukobima u doba najvećeg širenja Osmanskog carstva na zapad.
- Za ostale opsade pogledajte Opsade Beograda.
Opsada Beograda 1521. | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo osmansko-ugarskih sukoba | |||||||
Opsada Beograda 1521. godine | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Kraljevina Ugarska | Osmansko carstvo | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Mihailo Mora Jovan Bat Vladislav Bardi Jan Morgaj Petar Ovčarević[1][2] |
Sulejman Veličanstveni Piri-paša Mustafa-paša Ahmed-paša | ||||||
Snaga | |||||||
Nekoliko stotina, između 400 i 900 vojnika[3] | Najverovatnije oko 100.000 ljudi, od toga 30.000 vojnika |
Osmanski sultan Sulejman Veličanstveni odlučio je da prvi ciljevi njegovih vojnih pohoda budu Rodos i Beograd, mesta koja nije uspeo da osvoji njegov predak Mehmed II Osvajač (1451—1481). Sulejman je pokrenuo svoju vojsku polovinom maja 1521. godine, a glavni cilj ovog pohoda bilo je osvajanje Beograda. Ugarska država je bila gotovo u rasulu i nesposobna da se efikasno suprostavi osmanskoj vojsci. Za razliku od prethodnih pohoda sultan je ovog puta odlučio da glavni pravac napada ide sa savske strane. Da bi ovo izvela, osmanska vojska je prvo morala da zauzme Srem, što je na kraju i učinjeno. Branioci Beograda uporno su pružali otpor, ali zbog nedostatka ljudstva i ratnog materijala morali su da predaju grad 28/29. avgusta 1521. godine. Pad Beograda pokazao je nesposobnost ugarske vlasti da se suprostavi ekspanzionističkoj politici Osmanskog carstva koje će svoju nadmoć pokazati u bici na Mohačkom polju 1526. godine. Nakon poraza i sloma Ugarske nosilac hrišćanske borbe protiv osmanskog prodiranja u Evropu postaće Habzburška monarhija u čiji sastav će biti uključena i Ugarska. Pod vlast jedne hrišćanske sile Beograd će doći tek 1688. godine kada ga je za Austriju osvojio Maksimilijan Bavarski.