![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6c/Al-Masjid_al-Nabawi_03.jpg/640px-Al-Masjid_al-Nabawi_03.jpg&w=640&q=50)
Poslanikova džamija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Poslanikova džamija (arapski: المسجد النبوي [al-Masdžid al-Nabavi]), poznata i kao Prorokova džamija, je džamija koju je osnovao i lično izgradio islamski poslanik Muhamed, a nalazi se u Medini u Saudijskoj Arabiji. Druga je po važnosti u historiji islama (poslije Svete džamije u Meki) i jedna je od najvećih džamija na svijetu. Neprekidno je otvorena za javnost.
Poslanikova džamija المَسْجِدُ النَّبَوِيُّ al-Masdžid al-Nabavi | |
---|---|
![]() | |
Koordinate: 24.468333°N 39.610833°E / 24.468333; 39.610833 | |
Izgrađena | 622. |
Islamska verska škola - ogranak | Islam |
Uprava | kralj Salman |
Vlasništvo | Vlada Saudijske Arabije |
Uprava | Imam(i): Ali ibn Abdurahman al-Hudajfi; Salah ibn Muhamed al-Budajr |
Arhitektonske informacije | |
Arhitektonski stil | Кlasični i moderni islamski, osmanski, mamelučki |
Kapacitet | 650.000 (tokom hadžiluka dostiže i 1,000.000) |
Površina | 622: 1022 m² 638: 4088 m² 650: 5061 m² 708: 7500 m² 782: 9309 m² 1483: 9429 m² 1861: 10.939 m² 1955: 16.326 m² 1994: 235.000 m²[1] |
Kupola(e) | 27 |
Minaret(i) | 10 |
Visina minareta | 105 m |
Glavni graditelj | Muhamed |
Građevina je prvobitno bila produžetak Muhamedove kuće; tamo se doselio nakon hidžre (preseljenja) iz Meke u Medinu 622. godine. U velikoj mjeri je učestvovao u izgradnji džamije. U početku je to bila prostorija bez krova, a imala je i ulogu centra zajednice, sudnice i vjerske škole. Postojala je izdignuta platforma za ljude koji su učili Kuran. Кasniji vladari su u velikoj mjeri proširili i ukrasili taj dio džamije. Od 1909. godine postaje prva građevina Arabije koja je opskrbljena električnom energijom.[2] Džamija je pod kontrolom Čuvara dvije svete džamije – kralja Salmana bin Abdulaziza al-Sauda. Ona se nalazi u nekadašnjem centralnom dijelu Medine, okružena brojnim hotelima i bazarima i predstavlja drugo najznačajnije mjesto hodočašća, jer mnogi muslimani tokom hadža dolaze u Medinu da posjete džamiju zbog njene veze s Muhamedovim životom.
Nakon proširenja tokom vladavine omejadskog kalifa al-Valida I, u sastav džamije ulazi grob Muhameda i prve dvojice Rašiduna, konkretno Abu Bakra i Omara.[3] Jedna od najznačajnijih odlika džamije je Zelena kupola na jugoistočnoj strani,[4] gdje su se nalazile Aišine odaje,[3] a Muhamed je pod njom sahranjen. Tokom 1279. drvena kupola je izgrađena iznad groba, a kasnije je renovirana više puta krajem 15. vijeka i jednom 1817. godine. Sadašnji izgled kupola dobija 1818. od strane osmanskog sultana Mahmuda II,[4] a prvi put je ofarbana u zeleno 1837. i otad se naziva Zelenom kupolom.[3]