Prognostička karta

Prognostička karta grafički je prikaz meteoroloških elemenata u prostoru, u nekom budućem vremenu. Prognostičke karte se danas općenito izrađuju pomoću računala, i to na način da sustav diferencijalnih jednadžbi, kojim se simulira ponašanje atmosfere tijekom vremena, svoje rezultate računanja prosljeđuje softveru za analizu i grafički prikaz. Nakon grafičke obrade, prognostičke karte se ispisuju na papir ili, češće, spremaju u digitalnom obliku pogodnom za prikaz na računalu.

Sinoptička karta Europe, listopad 1874.

Današnji izgled prognostičkih karti

Prognostičkih karata ima svakojakih, onih koje prikazuju prizemne meteorološke parametre (npr. prizemni atmosferski tlak, temperaturu na 2 metra visine, količinu akumulirane oborine tijekom određenog razdoblja i sl.), te onih koje prikazuju vrijednosti meteoroloških elemenata na visini (npr. gibanja zraka, temperaturu, geopotencijal, relativnu topografiju, vrtložnost i sl.). Visinske karte mogu biti za određenu izobarnu plohu (npr. 500hPa) ili pak prikazuju razliku nekog parametra između dvije izobarne plohe (npr. relativna topografija 1000/500 hPa).

Prognostičke karte se, također, najčešće odnose na određeni termin u budućnosti, ali mogu prikazivati i promjenu nekog meteorološkog elementa u određenom periodu. Moguće je i prikazivanje uprosječenih podataka, kako prostorno, tako i vremenski. Uz kvalitetan softver za analizu i grafički prikaz, mogućnosti su praktički neograničene. Vrlo popularan softver za ovu namjenu su GEMPAK i GrADS.

Prognostičke karte omogućuju prognostičaru da "vizualizira" ponašanje atmosfere tijekom prognoziranog razdoblja, dobije uvid o kretanju zračnih masa, kretanju frontalnih zona i baričkih sustava, promjeni količine vlage u atmosferi, da identificira područja s uzlaznim gibanjima zraka, procijeni stabilnost atmosfere, smicanje vjetra po visini i druge bitne parametre za prognozu vremena.

Prognostička karta nipošto nije potpuno točna; svaki prognostički materijal zavisi o kvaliteti prognostičkog softvera, a zbog nepoznavanja točnih početnih uvjeta i determinističkog kaosa, nijedan softver, ma koliko bio kvalitetan, nikad ne može sa 100-postotnom sigurnošću predvidjeti stanje atmosfere u budućnosti. Zbog toga, prognostičar ne smije slijepo vjerovati prognostičkoj karti, već ju uzimati samo kao nužan orijentir za postavljenje vremenske prognoze.

Vanjske poveznice

Prognostičke karte za područje Hrvatske:

• Aladin (DHMZ) Arhivirano 2013-06-01 na Wayback Machine-u