1874.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1874 (MDCCCLXXIV) je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, odn. redovna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Ovo je članak o godini 1874.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

  • 1. 1. (20. 12. 1873. po j.k.) - Zakon o preustrojstvu Velike škole u Beogradu (novi stručni predmeti, Filozofski fakultet podeljen u istorijsko-filološki i prirodno-matematički).
  • 5. 1. - Car i kralj Franjo Josip potpisao zakonski članak o osnivanju Zagrebačkog sveučilišta.
  • 5. 1. - Island dobio ustav i ograničenu samoupravu od Danske.
  • 5. 1. (24. 12. 1873. po j.k.) - Zakon o šest dana zemlje - seljak u Srbiji ne sme zadužiti ni otuđiti zemlju površine šest dana oranja (oko 3,453 ha).
  • 9. 1. (28. 12. 1873. po j.k.) - Ugarske vlasti prekinule izbore u Pančevu, kako bi sprečile izbor Polit-Desančića - ali 14. (26.) marta je ipak pobedio velikom većinom[1].
  • 10. 1. - Donesen zakon po kojem hrvatski sabor može pozvati bana na odgovornost[2].
  • 10. 1. - Izbori u Nemačkom Carstvu: većina za razne liberale.
  • 12. 1. (31. 12. 1873. po j.k.) - U Srbiji uspostavljen Fond za podizanje "apsanskih zavedenja" (modernih zatvora) i donesen Zakon o potpomaganju industrijskih preduzeća (predviđen sistem koncesija).
  • 13. 1. - Vojna reforma Aleksandra II (→ ru Wiki), koju sprovodi vojni ministar Dmitrij Miljutin: uvedena opšta vojna obaveza.
  • januar - Svetozar Marković zatvoren zbog pisanja njegovih novina "Javnost" - osuđen na devet meseci zatvora, novine zabranjene.
  • 20. 1. - Potpisan Pangkorski ugovor između Britanaca i sultana malajske države Perak - osnova za britansku vlast na tom poluostrvu.
  • 23. 1. - Britanski princ Alfred se u Sankt Petersburgu oženio ruskom velikom kneginjom Marijom Aleksandrovnom (baba i deda po majci jugoslovenske kraljice Marije).
  • 23. 1. - Kulturkampf: u Pruskoj donesen zakon o obaveznom građanskom braku, omogućen i razvod.
  • 31. 1. - Treći Anglo-ašanti rat: Bitka kod Amoafula je odlučujuća britanska pobeda.

Februar/Veljača

Thumb
Druga vlada Benjamina Disraelija u UK (1874-80)
  • 3. 2. - Umro havajski kralj Lunalilo, za njegovog naslednika će 12. 2. biti izabran Kalākaua (do 1891).
  • 4. 2. - Britanci zauzeli Kumasi, glavni grad Ašanti carstva, i razorili ga.
  • 8. 2. - Praizvedba opere Musorgskog "Boris Godunov" u Sankt Petersburgu.
  • 16. 2. - Pobuna u Sagi nezadovoljnih političara i bivših samuraja protiv japanske vlade - ugušena za par nedelja.
  • 31. 1. - 17. 2. - Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu: pobeda Disraelijevih konzervativaca, iako su dobili manje glasova od liberala; u parlament ušli i irski nacionalisti.
  • 21. 2. - Nakon Gladstonea, Benjamin Disraeli novi britanski premijer (do 1880).
  • 21. 2. - Treći karlistički rat u Španiji: karlisti započeli neuspešnu opsadu Bilbaoa (do 2. maja).
  • 24. 2. (kalendar?) - Osnovan Niški komitet, tajna srpska organizacija za oslobođenje od Turaka.
  • 26. 2. - Osnovan Sbor liečnikâ kraljevina Hrvatske i Slavonije (danas Hrvatski liječnički zbor).
  • 28. 2. - Zakon o preuređenju Stola sedmorice kojim je ban prestao biti njegov predsjednik i zakon o "vlasti sudačkoj", po kojem je pravosuđe odvojeno i nezavisno od uprave[2]. Pri Stolu sedmorice ove godine osnovan Krajiški odsjek.

Mart/Ožujak

  • 3. 3. - Novi zakon o zadrugama u Hrvatskoj.
  • 14. 3. - Karlistički rat, katalonski front: potučene vladine snage koje su pokušale deblokirati grad Olot - karlisti zauzimaju mesto dva dana kasnije i u njemu postavljaju svoju vladu.
  • mart - Mladi Mihajlo Pupin stigao u Njujork.
  • 15. 3. - Drugi Sajgonski ugovor između Vijetnama i Francuske: priznata ranija francuska zauzeća, Crvena reka i tri grada otvoreni za trgovinu.
  • 18. 3. - Englezi u Dresdenu osnovali Dresden English Football Club, verovatno prvi fudbalski klub u kontinentalnoj Evropi.
  • mart, krajem - Turska pod pritiskom velikih sila prihvatila železničku vezu sa Srbijom kod Aleksinca, ali bez određivanja roka gradnje[3].

April/Travanj

Thumb
"Impresija, izlazak sunca"
  • 5. 4. - Praizvedba Štrausove operete "Šišmiš" u Beču.
  • 15. 4. - Britanski oficir Charles George Gordon postaje guverner provincije Ekvatorija u egipatskoj službi (do 1876).
  • 15. 4. - 15. 5. - Izložba mladih slikara impresionista u Parizu, na kojoj je izložena i Moneova "Impresija, izlazak sunca" - iz podsmešljive kritike Louisa Leroya preuzet pojam impresionizam (mada je korišćen i ranije).
  • 15. 4. - 15. 5. - Brooks–Baxterov rat u Little Rock, Arkansas, oružani sukob usled spornih izbora za guvernera 1872. - znatno oslabljena Republikanska stranka u Arkanzasu, kraj Rekonstrukcije, demokrati će vladati 90 godina.
  • 19. 4. - Potpuna revizija Ustava Švajcarske - demokratija, sekularizam.
  • 30. 4. (18. 4. po j.k.) - Knez Milan stigao u posetu Carigradu (do 16. 5.), gde se sastao i sa sultanom Abdul Azizom - srpskoj delegaciji ukazane mnoge počasti, ali domaćini ne žele da govore o pitanju Malog Zvornika i Sakara.
  • proleće - Britanski oficir Walter Clopton Wingfield prodaje komplete za igru koju je on nazvao Sphairistikè - preteča tenisa.
  • proleće - Ruski narodnjiki "odlaze u narod" - tokom "Ludog leta 1874" uzaludno ubeđuju seljake da se pobune, vlasti ih hapse (od 1876. će osnovati tajnu organizaciju Zemlja i volja).

Maj/Svibanj

  • 4. 5. - U Nemačkoj donesen Zakon o ekspatrijaciji, koji omogućava proterivanje neposlušnih klerika.
  • svibanj - Austrougarska ekspedicija na Sjeverni pol: moraju napustiti brod okovan ledom, u kolovozu izbijaju na otvoreno more, kasnije stižu do ruske Nove Zemlje (u rujnu se vraćaju u Beč).
  • maj - Isatai, duhovni vođa Komanča, podstiče ih na osvetnički rat protiv belaca uz obećanje da će biti neranjivi - pridružuju im se i Kajove i Čejeni.
  • maj - Tajvanska ekspedicija je prvi inostrani pohod japanske carske vojske i mornarice - kažnjavaju tajvanske domoroce za ubistvo ribara 1871.
  • 17. 5. (5. 5. po j.k.) - Knez Milan stigao u posetu Rumuniji.
  • 19. 5. - U Francuskoj zabranjen rad dece mlađe od 13 godina, regulisan rad žena.
  • 20. 5. - Praizvedba opere Brankovics György Ferenca Erkela u Budimpešti.
  • 27. 5. - Dorsland Trek ("Seoba zemljom žeđi"?) - Buri iz Južne Afrike putuju do Angole.

Jun/Juni/Lipanj

  • 22. 6.. - Uspostavljena prva telegrafska veza Brazila i Evrope.
  • 25 - 27. 6. - Snage španske vlade odbijene u krvavoj bici od Estelle, glavnog uporišta karlista u Baskiji.
  • 27. 6. - Druga bitka kod Adobe Wallsa: neuspešan napad Komanča na naselje lovaca na bizone u severnom Teksasu.

Jul/Juli/Srpanj

Thumb
Pisaći stroj Sholesa i Gliddena
  • 1. 7. - Na tržište iznesen Pisaći stroj Sholesa i Gliddena (Remington No. 1) - ima valjak i QWERTY tastaturu ali samo velika slova a otkucano se ne može videti tijekom pisanja.
  • 1. 7. - Banka Španije izdaje prve novčanice pezete.
  • 7. 7.? - Ubijen podgorički zabit Juso Mučin Krnjić.
  • 13. 7. - U Bad Kissingenu pucano na nemačkog kancelara von Bismarcka, atentatorov motiv je sukob vlade sa katoličkom crkvom.
  • jul - Anglo-ašanti rat okončan mirovnim sporazumom, oštrim za Ašantije.
  • 24. 7. - Karlisti na čelu sa Don Alfonso de Bourbonom zauzeli Cuencu - pljačka i masakr stanovništva.
  • 24. 7. - Osnovana britanska kolonija Zlatna Obala (do 1957, današnja Gana).
  • 27. 7. - U Kragujevcu je pokrenut list „Glas javnosti「, glasilo socijalista Svetozara Markovića.
  • 27. 7. - 27. 8. - Po inicijativi ruskog cara Aleksandra II održana Briselska konferencija: donesena je Deklaracija o zakonima i običajima rata, koja nije obavezujuća, ali predstavlja osnovu za Haške konvencije.
  • 31. 7. - Ponovljeni izbor za srpskog patrijarha i mitropolita karlovačkog: izabran je Prokopije Ivačković, ustoličen na Preobraženje (vlada do 1879); Ivačković je izabran kao kompromisna ličnost, nakon što je car poništio izbor bivšeg administratora mitropolije Arsenija Stojkovića[4].

Avgust/August/Kolovoz

Septembar/Rujan

  • avgust/septembar? - Knez Milan u poseti Francuskoj, Marinović apeluje na evropsku diplomatiju da utiče na Tursku u vezi železnice (Husein Avni-paša rekao srpskom zastupniku da neće dati vezu Srbiji pre završetka bosanske pruge)[6].
  • 2. 9. - Položen kamen temeljac za zgradu Parlamenta u Beču (prva sednica 1883).
  • 10. 9. - Papska bula Non expedit poziva katolike Italije da ne učestvuju na izborima.
  • 14. 9. - Battle of Liberty Place: pobuna Belačke lige, konfederalnih veterana, u New Orleansu - privremeno je zbačen republikanski guverner i postavljen demokratski (posledica spornih izbora iz 1872).
  • septembar? - Novi Zakon o štampi u Hrvatskoj-Slavoniji - liberalniji od Bahovog iz 1852, ali omogućuje zabranu listova[7].
  • 20. 9. (8. 9. po j.k., Mala Gospojina) - Sastanak narodnih prvaka u Biogradu kod Nevesinja odlučuje da se na proleće digne ustanak, o čemu obaveštavaju i knjaza Nikolu, koji ih smiruje; narod je pod pritiskom zbog loše letine i poreskih potraživanja[8].
  • 28. 9. - Teksaško-indijanski ratovi, Red Riverski rat: Čejeni, Komanči i Kajove razbijeni u kanjonu Palo Duro, moraju se vratiti u rezervat u Indijanskoj teritoriji (Oklahoma).

Oktobar/Listopad

  • 4. 10. - U Zagrebu izašao "Radnički prijatelj, Der Arbeiter Freund", prvi radnički list u Hrvatskoj-Slavoniji, "glasilo jugoslavenskoga radničkog stališa" (do juna 1875.)[9].
  • 9. 10. - Potpisan Bernski ugovor kojim je osnovan Generalni poštanski savez (kasnije Svetski poštanski savez) - potpisnice su 22 zemlje među kojima i Srbija.
  • 10. 10. - Samo tri godina nakon proglašenja, Kraljevina Fidži postaje britanska krunska kolonija (do 1970).
  • oktobar - Skupštinski izbori u Srbiji: većina za liberale, uprkos pritisku policije ministra Čumića; izbori protekli u znaku stranačkih strasti, u Gornjem Milanovcu ubijen izabrani poslanik.
  • 12. 10. - Nicolás Avellaneda je novi predsednik Argentine (do 1880); Bartolomé Mitre, protivkandidat na aprilskim izborima, digao je pobunu ali je poražen.
  • 14. 10. - Prvi hrvatski školski zakon (nazvan Mažuranićev, po banu): Zakon od 14. listopada 1874. ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, uvedena opća obveza pohađanja osnovne škole.
Thumb
Zgrada Rektorata i Pravnog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta
  • 15. 10. - U Zagrebu osnovano Hrvatsko planinarsko društvo.
  • 15. 10. - Sultan izdao naredbu o izgradnji železničke pruge od Sofije do Niša s odvojkom do Aleksinca, kad se obezbede novčana sredstva.
  • oktobar - Ministar ino. poslova Austrougarske Gyula Andrássy izdejstvovao zajednički demarš članica Trojecarskog saveza Porti da odobri Srbiji i Rumuniji sklapanje međunarodnih trgovačkih ugovora, ali ova to uporno odbija[10].
  • 17. 10. (5. 10. po j.k.) - Podgorički pokolj: ubijeno preko 20 Crnogoraca na podgoričkom pazaru, osveta za Jusu Mučina[8].
  • 19. 10. - Otvoreno Zagrebačko sveučilište sa četiri fakulteta: Pravnim, Bogoslovnim, Filozofskim i formalno Medicinskim (zapravo od 1917.).
  • 24. 10. - Egipćani u savezu sa Al-Zubayr Rahma Mansurom srušili Sultanat Darfur.

Novembar/Studeni

  • 2. 11. (21. 10. po j.k.) - Protestna predstavka Srpskog crkveno-narodnog sabora banu Mažuraniću povodom školskog zakona, koju su podržali i srpski liberali - pitanje naziva jezika[11].
  • 3. 11. - Izbori za Predstavnički dom SAD u većini država: demokrati dobili većinu prvi put od 1860, pre Građanskog rata.
  • novembar - Šest sela nevesinjskog sreza odbija plaćati desetinu, u pobuni su protiv turske vlasti; ova zabranjuje srpske crkveno-školske opštine i uvodi međuverske komisije[12]. Slično stanje pobune u selima oko Stoca, Bileća i Gacka, glavari beže u Crnu Goru[13].
  • 17. 11. - Britanski jedrenjak Cospatrick se zapalio južno od Rta dobre nade: zahvaljujući kanibalizmu preživela trojica od 472 osobe.
  • 17. 11. - Henry Morton Stanley započeo tešku ekspediciju istraživanja toka reke Kongo.
  • 24. 11. - Amerikanac Joseph Glidden dobio patent za bodljikavu žicu.
  • 29. 11. - Matica ilirska promijenila ime u Matica hrvatska.

Decembar/Prosinac

  • 7. 12. (25. 11. po j.k.) - Predsednik srpske vlade Jovan Marinović daje ostavku, usled velike opozicije po pitanju skupštinske adrese; zamenjuje ga Aćim Čumić, takođe konzervativac (u vladi je i par liberala), koji odlaže skupštinska zasedanja.
  • 25. 12. - U Pragu osnovana Narodna liberalna stranka (Mladi Česi).
  • 27. 12. - Osnovano Zagrebačko tjelovježbeno društvo "Hrvatski sokol", utemeljivač liječnik Josip Fon.
  • 28. 12. - Kriza Prednje palate u Sijamu: požar u kraljevskoj palati dovodi do konfrontacije između reformističkog kralja Chulalongkorna i konzervativnog vicekralja Wichaichana.
  • 29. 12. - Španski general Arsenio Martínez Campos se u Saguntu izjasnio za Alfonsa XII - vojska ne želi protiv generala, tako da pada vlada a s njom i Prva Španska Republika.

Kroz godinu

Thumb
Zgrada Srpske pravoslavne crkvene opštine u Budimpešti
  • Kosovska Mitrovica povezana železnicom sa Skopljem (i Solunom).
  • Reorganizovan crnogorski Senat: smanjen broj članova, ostaje mu funkcija vrhovnog suda, za ostale poslove ustanovljene uprave - unutrašnji poslovi, vojni poslovi, finansije i Knjaževska kancelarija za inostrana dela (do 1879)[14].
  • Adam Bogosavljević i Milija Milovanović podneli predlog Narodnoj skupštini da se plate bez razlike na zvanje ograniče na 1000 talira a penzije na 500; cilj im je "uništenje birokratske uprave" i uvođenje opštinske i okružne samouprave[15].
  • U skopskoj i ohridskoj episkopiji velikom većinom glasali za priključenje Bugarskoj egzarhiji.
  • Ivan Kukuljević Sakcinski predsjednik Matice hrvatske (do 1889) a Bogoslav Šulek tajnik JAZU (do 1895).
Thumb
Verzija Degaovog "Časa plesa"
  • Paškal Buconjić je franjevački provincijal hercegovačke provincije.
  • Po novom ugarskom izbornom zakonu samo 5,9% stanovništva ima pravo glasa - neobično je što će zakon ostati do 1918.
  • 1874-75 - Mađarizacija: ukidanje slovačkih srednjih škola zbog "panslovenske agitacije".
  • Milovan Glišić objavio prvu pripovetku, "Noć na mostu".
  • Charles Taze Russell je mislio da se Isus ove godine nevidljivo vratio na zemlju.
  • Na atinskom Akropolju srušena srednjovekovna Franačka kula.
  • Biharska glad 1873–74 u Britanskoj Indiji: izdašna potrošnja guvernera Richarda Templea je sprečila veliku smrtnost.
  • Nauka i tehnika:
    • Završena Crkva Sv. Nikole u Hamburgu, sa 147 metara najviša građevina na svetu sledeće dve godine.
    • Charles Romley Alder Wright sintetisao heroin (diacetilmorfin) - bez daljih konsekvenci, dok ga ponovo ne sintetuzuju u Bayeru 1897.
    • Prvi put sintetisan DDT (insekticidna svojstva otkrivena tek 1939.).
    • Le Bel-van't Hoffovo pravilo: van 't Hoff i Le Bel nezavisno izložili teoriju o vezi između molekulske strukture i optičke aktivnosti.
Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1874.

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

  • 12. 9. - Božidar Petranović, pravnik, istoričar književnosti, akademik (* 1809)
  • 6. 10. - Samuel Kier, pionir naftne industrije (* 1813)
  • 23. 10. - Abraham Geiger, osnivač reformskog judaizma (* 1810)
  • 7. 12. - Constantin von Tischendorf, proučavalac biblije (* 1815)
  • 29. 12. - Antun Danijel Josipović, hrvatski političar, mađaron (* 1806)
  • 31. 12. - Alexandre Auguste Ledru-Rollin, francuski političar (* 1807)

Kroz godinu

  • Topal Osman-paša, bivši bosanski valija (* 1800)
  • Andrew Archibald Paton, britanski diplomata i putopisac (* 1811)

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads