![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c3/Drosera_spatulata_KansaiHabit.jpg/640px-Drosera_spatulata_KansaiHabit.jpg&w=640&q=50)
Rosulja
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rosulja je jedna od najvećih rodova biljki mesožderki i broji najmanje 152 vrste raspoređenih u 18 rodova. Ovi pripadnici porodice Droseraceae primamljuju, love i proždiru kukce uz pomoć biljnih lijepaka koje pokrivaju površine njihovih listova. Kukci se koriste kao nadomjestak njihovoj prehrani zbog siromašnih ili oskudnih minerala tla na kojem rastu. Razne vrste, koje se razlikuju po veličini i obliku, se mogu naći na svakom kontinentu Zemlje, izuzev Antarktika, te je koncentrisana uglavnom po južnoj hemisferi.[1] Smatra se da se rosulja prvi put pojavila na Australiji te da su australske vrste prvo proširile distribuciju po Južnoj Americi, a potom na Afriku.
Rosulja | |
---|---|
![]() | |
Drosera tokaiensis | |
Status zaštite | |
![]() Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Plantae |
Koljeno: | Angiosperms |
Red: | Caryophyllales |
Porodica: | Droseraceae |
Rod: | Drosera |
![]() | |
Rasprostranjenost rosulja |
Rosulja je višegodišnja (rijetko kada jednogodišnja) zeljasta biljka, koja zna u pojedinim iznimnim slučajevima može doseći starost i do 50 godina, a tvori uspravne rozete između 1 i 100 centimetara visine, ovisno o vrsti. Vrste penjačice mogu izrasti u puno duže stabljike, i do tri metara. Voli topliju i vlažnu klimu, ali se može naći i po umjerenijim krajevima Europe i Sjeverne Amerike. Može se naći, ovisno o vrsti, na područjima od razine mora do nadmorske visine od 3.500 metara.
Oprašivanje se vrši i kukcima i samooprašivanjem. Koristila se od 14. vijeka kao lijek za kašalj, iako su moderna istraživanja ukazala da je tek umjereno učinkovita u pojedinim oboljenjima grla. Između ostalog, koristila se i kao boja dodana u tekstil. Zbog svojeg egzotičnog izgleda, rosulja je ponegdje uzgajana i kao ukrasna biljka. Biljni lijepak rosulje sadži nevjerojatna elastična svojstva, zbog čega je postao atraktivan predmet istraživanja biomaterijala. Širenja urbanih područja i isušivanja močvara radi poljoprivrede prijete staništima rosulja, iako je taj stupanj različit ovisno o regiji: Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN) je status zaštite par afričkih vrsta klasifcirala kao ugrožene ili osjetljive, iako je većina vrsta svrstana pod smanjeni rizik, čime, zahvaljujući iznimnoj globalnoj raširenosti, toj biljci općenito ne prijeti izumiranje. I njeno botaničko ime (starogrčki δρόσος = "rosa") i opći naziv "rosulja" odnose se na biljne lijepke na vrhovima njihovih pipaka koji izgledaju poput rose.