Svjatoslav I Kijevski
veliki knez Kijeva / From Wikipedia, the free encyclopedia
Svjatoslav I Kijevski (oko 942. – mart 972.) ili Svjatoslav Igorovič (ukr. Святослав Ігорович) bio je knez Kijevske Rusije[1][2]. Rođen je kao sin kneza Igora i njegove supruge Olge. Svoju vladavinu Svjatoslav je proveo u stalnim vojnim pohodima na istoku i jugu koji su doveli do propasti dve do tada moćne države u Istočnoj Evropi, Hazarskog kaganata i Prvog bugarskog carstva. Takođe, potčinio je i brojna istočnoslovenska plemena, porazio Alane i Volške Bugare [3] i povremeno je sklapao saveze sa Pečenezima i Ugrima.
Svjatoslav I | |
---|---|
| |
Datum rođenja | oko 942. |
Datum smrti | mart 972 |
Titula | knez |
Period | 945 — 972 |
Prethodnik | Igor Kijevski |
Naslednik | Vladimir I Veliki |
Poreklo | |
Dinastija | Rjurikoviči |
Otac | Igor Kijevski |
Majka | kneginja Olga |
Porodica |
Njegova desetogodišnja vladavina bila je obeležena brzim širenjem ruske države na dolinu reke Volge, stepe severno od Crnog mora i na Balkansko poluostrvo. Tokom svoje kratke vladavine Svjatoslav je stvorio najprostraniju državu u tadašnjoj Evropi, a 969. je prestonicu preneo iz Kijeva u Perejaslavec (Mali Preslav) na Dunavu. Nasuprot svojoj majci Olgi, koja je primila hrišćanstvo, Svjatoslav je ostao veran mnogoboštvu. Svjatoslavova iznenadna smrt u borbi sa Pečenezima 972. godine dovela je do brzog raspada njegove države koja nije bila čvršće povezana iznutra. Takođe, nerešeno pitanje nasleđa dovelo je do bratoubilačkog rata između trojice njegovih sinova iz koga je kao pobednik izašao Vladimir I Veliki.