![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/71/Universit%25C3%25A4t_Wien_-_Vestib%25C3%25BCl_gro%25C3%259Fer_Festsaal_Stiegenhaus-2186.jpg/640px-Universit%25C3%25A4t_Wien_-_Vestib%25C3%25BCl_gro%25C3%259Fer_Festsaal_Stiegenhaus-2186.jpg&w=640&q=50)
Vestibul
From Wikipedia, the free encyclopedia
Vestibul (od latinskog vestibŭlum = duboki glas) je još za antike postao sinonim za trijem ili pronaos koji prethodi hramu i prostor ispred grobova.[1] U antičkoj rimskoj kući, uvodni prostor koja je povezivao ulaz sa atrijem.[1]
Vestibul vestibulum | |
---|---|
![]() | |
Vestibuli su za Rimskog Carstva poprimili raskošan izgled, primjeri za to su Hadrijanova vila u Tivoliju i Dioklecijanova palača u Splitu. U renesansnim i baroknim palačama, vestibul je unutrašnje dvorište, prostor prema kom gravitiraju sve ostale prostorije, ili zatvoren bogato dekoriran ulazni prostor iz kojeg vodi stepenište za gornji kat.[2]
U talijanskim palačama s kraja 16 i tokom 17. vijeka vestibuli se ponekad grade visoki dva kata, kao u nekim genoveškim zgradama, upravo će se iz tog razviti tipična engleska hala.[1]
Od 19. vijeka nadalje vestibuli dobijaju novi značaj i razne funkcije u velikim javnim građevinama: bankama, muzejima, željezničkim stanicama, teatrima, bibliotekama, teatrima, palačama parlamenata i sudova.[1]
Vestibul odnosno vestibulum ima slično značenje u medicini. Tim terminom se naziva unutrašnji dio uha, predprostor drugih organa.