Vitamin B5
From Wikipedia, the free encyclopedia
Vitamin B5 ili pantotenska kiselina tradicionalno pripada skupini B-kompleksa, vitamina topljivih u vodi. Pri normalnoj prehrani kod čovjeka nije poznata hipovitaminoza jer je taj vitamin vrlo rasprostranjen u prirodi. Sastavni je dio koenzima A koji ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina.
Pantotenska kiselina | |
---|---|
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 79-83-4 Y |
PubChem[1][2] | 988 |
ChemSpider[3] | 963 Y |
DrugBank | DB01783 |
KEGG[4] | C00864 |
ChEBI | 7916 |
ChEMBL[5] | CHEMBL1594 Y |
Jmol-3D slike | Slika 1 |
Svojstva | |
Molekulska formula | C9H17NO5 |
Molarna masa | 219.23 g mol−1 |
Tačka topljenja |
195 °C |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Pantotenska se kiselina pojavljuje u vezanom i slobodnom obliku. U koenzimu A je vezana kao pantotenska kiselina dok je u acil - prijenosnom proteinu vezana kao pantotenol. Inače, ta je kiselina žuta uljasta tekućina koja je nestabilna i vrlo higroskopna te se lako topi u vodi. Zbog njezine nestabilnosti danas se isključivo dobiva sintetskim putem.
Pantotenska kiselina je vrlo rasprostranjena u prirodi (od tuda joj i naziv, panthos = svugdje prisutna). Bogati izvori tog vitamina su u mesu, mahunarkama, jajima, voću i povrću itd. Dnevne količine prema RDA nisu utvrđene, no obično se preporučuje dnevni unos od 4 - 7 mg za odrasle i 3 - 4 mg za adolescente.
Unosom u tijelo ova kiselina dolazi u sastav koenzima A te se tako može naći u svim organima. Tako je ona vrlo bitan čimbenik u izmjeni tvari i održanju tjelesne težine.
Hipovitaminoza je vrlo rijetka zbog velike prisutnosti u mnogim namirnicama. Ako ona i postoji, očituje se raznim neuromuskularnim poremećajima.
Pantotenska kiselina je organsko jedinjenje, koje sadrži 9 atoma ugljenika i ima molekulsku masu od 219,235 Da.[6][7][8]