5. milenijum pr. n. e.
milenijum From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
U 5. milenijumu pne. se dogodilo širenje poljoprivrede s Bilskog Istoka na južnu i centralnu Evropu. Cvatu gradske kulture u Mezopotamiji i Anadoliji, te se pronalazi kotač. Bakarni ukrasi postaju sve češći, označavajući početak bakarnog doba. Stočarstvo se širi kroz Euraziju i doseže Kinu. Stanovništvo svijeta lagano raste kroz milenijum, vjerojatno se povećavši s 5 na 7 miliona ljudi.
Remove ads
Događaji
- 4860. pne. - Mount Mazama u Oregonu kolabira, stvorivši kalderu koja se puni vodom i postaje Jezero Crater, najdublje jezero u današnjim Sjedinjenim državama.
- 4713. pne. - Početna epoha julijanskog perioda kako ju je opisao Joseph Justus Scaliger se dogodila 1. 1., što predstavlja nulti julijanski dan.
- 4500 - 3500 pne. - Kavkasko-donjevolška eneolitska populacija, izvor 80% porekla Jamne kulture (3300-2600 pne., Pontsko-kaspijske stepe) i bar 10% porekla Anadolaca Bronzanog doba, tj. Hetita – pretpostavljena poveznica anadolskih i ostalih indoevropskih jezika.[1]
- 4300. pne. - Theta Boötis postaje najbliža vidljiva zvijezda astronomskog sjevernog pola. Bila je najbliža do godine 3942. pne. kada ju je zamijenio Thuban.
- 4121. pne. - Po Eduardu Meyeru ovo je datum stvaranja egipatskog kalendara, prema računanju sotičkog ciklusa.
- 4004. pne. - Univerzum je stvoren u sumrak prije 23. 10. prema kronologiji Ussher-Lightfoota armaghskog nadbiskupa Jamesa Usshera.
Remove ads
Kulture
- cca. 4900. - 4600. pne.; izgradnja kružnih jaraka u Centralnoj Evropi
- cca. 4500. pne. – Civilizacija Suse i Kiša u Mezopotamiji i Huzestanu (v. Sialk)
- Donji Egipat: kulture Fajum A, Merimde. Gornji Egipat: kulture Tasijanska. Badari.
- Kultura Cucuteni u Centralnoj Evropi
- kalkolitske kulture: Srednji Stog, samarska i rana majkopska kultura, kandidati za rane Proto-indo-evropljane
Periodi
Pronalasci, otkrića, pojave
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads