824.
Godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 824. (DCCCXXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru.
- Ovo je članak o godini 824.
Remove ads
Događaji
- 11. 2. - Umro je papa Paskal I, kanoniziran u 16. stoljeću.
- februar - Potres nanosi štetu Panionu i Herakleji u istočnoj Trakiji - Bizantske trupe odane caru Mihailu II zauzimaju ova posljednja uporišta ustanika koje je bio vodio Toma Slaven. Do proljeća su poraženi i njegovi pristaše u Anatoliji.
- Carsko gospodarstvo u Trakiji je narušeno, mnogi dalmatinski gradovi su zbacili vlast sve do vremena Bazilija I (vl. 867-886).
- 25. 2. - Umro je car Muzong od Tanga, 29-tog ga nasljeđuje 14-godišnji sin Jingzong (do 827). Opisuju ga kao rasipnog i neodgovornog.
- 5. 3. - Umro je vojvoda Spoleta Suppo I, nasleđuje ga Adelard, koji umire već u avgustu, zatim Mauring umire nakon nekoliko dana, na kraju dolazi Adelchis I (do 834).
- maj - Car Mihailo II Amorijac slavi trijumf u Carigradu, povodom pobede nad Tomom Slavenom.
- maj/jun - Pokušaj prevrata u Kini: carski sluga za tekstil Zhang Shao i gatar Su Xuanming nakratko zauzeli carsku palatu dok je car igrao polo, ali su ubijeni istog dana sa većinom pristalica.
- 11. 6. – Eugen II nasljeđuje Paskala I kao 99. papa, do 827 (vjerojatni datum).
- septembar - Aglabidska Ifrikija (Tunis): pobuna arapskih vojnika, "džunda", osvaja veći deo zemlje, ali Zijadat Alah I će ih suzbiti uz pomoć Berbera (do 826).
- 11. 11. – Papa potvrđuje Constitutio Romana, ukaz kojim se uvodi vlast svetih rimskih careva nad papama.
- novembar - Franački car Ludvig pobožni je primio vizantijsku delegaciju u Rouenu, doneli su i pismo cara Mihajla u kome objašnjava svoju ikonoborsku politiku i traži pomoć protiv monaha koji su pobegli u Rim. Skup biskupa u Parizu će razmatrati ovo 924-25.[1]
Kroz godinu
- Treća Bitka kod Roncesvallesa u kojoj Baski i muslimanski klan Banu Qasi nanosi poraz franačkim grofovima/vazalima Eblu i Aznaru. Po tradiciji, Íñigo Arista postaje prvi kralj Pamplone/Navare (pobunjenik je protiv kordovske prevlasti od 841. do smrti 851/2).
- 823. ili 824. - Vikinzi su poharali samostan na otoku Skellig Michael uz jugozapad Irske. Opljačkan je i Bangor u Velsu.
- Moguća godina kada su maursko-muslimanski prognanici iz Andaluzije osvojili otok Kretu (ili 827).
- Vizantijska flota napada sirijsku obalu, opljačkana je Sozopetra/Doğanşehir u unutrašnjosti Anatolije.
- Poslanstvo bugarskog hana Omurtaga stiglo u Franačku Ludviga Pobožnog, nude mir i uspostavljanje granice (Timočani i Obodriti su se ranijih godina obraćali Franačkoj).[2]
Remove ads
Rođenja
- Al-Tirmidhi, sakupljač hadisa
- Ibn Maja, sakupljač hadisa
Smrti
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads