Adarnase IV od Iberije
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Adarnase IV (gruzijski: ;? - 923) bio je gruzijski velmoža iz dinastija Bagratida, vladar Tao-Klardžetija i knez Iberije/Kartli, zaslužan za obnovu gruzijske monarhije 888. godine, četiri vijeka nakon što je bila ukinuta od perzijskih Sasanida.[1][2]
Adarnase I je bio sin-jedinac Davida I, iberijskog kneza kome su bizantski vladari bili dali počasnu titulu curopalates. Davida je 881. ubio njegov rođak Nasra, a titulu curopalatesa, a time i vlast nad Iberijom preuzeo njegov rođak Gurgen. Gurgenov pokušaj da Adarnaseu preuzme nasljedne zemlje je međutim osujećen zahvaljujući intervenciji armenskog kralja Ašota. Koristeći kao bazu matične zemlje u Taou, Adarnase je porazio Gurgena, a sebe 888. proglasio kraljem. Bizant mu je kraljevsku titulu priznao tri godine kasnije.
Adarnase je savez sa Armencima nastavio i pod Ašotovim nasljednikom Smbatom I, kojemu je pomogao u borbi protiv abasidskih emira; Smbat mu je zauzvrat priznao kraljevsku titulu 899. Potom su Smbat i Adarnase zajedno porazili abgaškog (abhaškog) kralja Konstantina III. Savez se, međutim, raspao kada je Smbat, smatrajući da je Adarnase prejak, pustio Konstantina na slobodu. Propast saveza je oslabio oba vladara; godine 904. je Konstantin Adarnaseu preoteo Unutrašnju Iberiju (Šida Kartli), a 914. je Smbat uhvaćen i mučen na smrt od Jusufa, sajidskog emira Azerbejdžana.
Adarnase je dao sagraditi Sabornu crkvu u Bani i učinio je episkopskim sjedištem.[3]
Adarnase je imao četvoro djece sa suprugom čije ime nije poznato. To su:
- David II od Iberije (u. 937)
- Ashot II od Taoa (u. 954)
- Bagrat Magistros (u. 945)
- Sumbat I of Iberia (u. 958)
- kćer udana za Konstantina III od Abazgije
Remove ads
Izvori
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads