Amenemhat II

Nubkhaure Amenemhat II bio je treći faraon Dvanaeste dinastije Drevnog Egipta. O njegovom životu i vladavini ne postoji mnogo podataka. Egiptom je vladao 35 godina - od 1929. pne. do 1895. pne., a bio je sin Senusreta I i njegove glavne supruge, lrajice Nefru.^[2] Ne zna se tko mu je bila supruga; iako se u posljednje vrijeme spominje mogućnost da je to bila izvjesna 'kraljeva szupruga' Senet. Njegovo pred-ime, odnosno prijestolno ime, Nubkaure, nači "Zlatne su duše Rea."

Prethodi: Senusret I	Faraon Egipta	Slijedi: Senusret II
Amenemhat II
Velika sfinga za koju se vjeruje da je prvotno isklesana za Amenemhata II, danas izložena u pariškom Louvreu
Vladavina	1929. pne. do 1895. pne.
Nomen	Amenemhat (imn-m-HAt) Amun is in front
Praenomen	Nubkaure (nbw-kAw-ra) "Zlatne su duše Re"[1]
Zlatni Horus	Maat Kheru (mAat-xrw) Zlatni Horus, istinskog glasa
Nebty naziv	Hekenem Maat (Hknm-mAat) Dvije dame, onaj koga slave s Maat
Horusovo ime	Hekenem Maat (Hknm-mAat) Horus, onaj koga slave s Maat
Grob	Bijela Piramida

Najvažniji spomenik njegove vladavine jesu fragmenti ljetopisnog kamena pronađenog u Memphisu, a kasnije korištenom u Novom kraljevstvu. On govori o događajima prve godine njegove vladavine - donacijama važnim hramovima, pohodu na Južnu Palestinu i uništenju dva grada. Također se spominju Nubijc koji su mu došli platiti danak. Amenemhat II je također uspostavio suvladarstvo sa svojim sinom Senusretom II u 33. godini vladavine, najvjerojatnije zbog duboke starosti i nastojanja da osigura nasljdstvo.

Njegova piramida je sagrađena u Dahshuru, ali se nije previše istraživala. Uzu piramidu su pronađeni netaknuti grobovi nekoliko kraljevskih supruga koji su sadržavalu zlatni nakit.

Sastav kraljevog dvora nije dobro poznat. Senusret i Ameny su spomenuti kao veziri na početkui vladavine. Poznata su tri blagajnika: Rehuerdjersen, Merykau i Zaaset. Nadzornik kapije Khentykhetywer je spomenut na steli koja govori o ekspediciji u Punt.

Nasljedstvo

Amenemhat II i njegov sin Senusret II su dijelili kratko suvladarstvo, posljednje za koje postoje dokazi u historiji Srednjeg kraljevstva. Stela Hapu u Aswanu je datirana u treću godinu Senusreta II i 35. godinu Amenemhata, što znači da je Senusret bio okrunjen u 33. godini očeve vladavine.^[3] Ime mladog kralja je navedeno prije imena starog kralja, što sugerira da se Senusret nametnuo kao vladar još prije očeve smrti, mada za to ne postoje drugi dokazi.^[4]