Anastasio Somoza García
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Anastasio Somoza García znan po nadimku Tacho (San Marcos, 1. februar 1896. -Ancón, 29. septembar 1956.) bio je general i političar koji je kao diktator vladao Nikaragvom 20 godina.[1]
Remove ads
Biografija
Kao sin bogatog plantažera kave, Somoza se školovao u Nikaragvi i Sjedinjenim Američkim Državama. Ženidbom sa Salvadorom Debayle iz utjecajne nikaragvanske porodice osigurao si je sigurnu političku karijeru.[1] Brzo se probio u političkoj hijerarhiji, jer je 1933. postao je komandant nikaragvanske vojske (Guardia Nacional). Sa vojskom iza sebe, tri godine kasnije svrgnuo je tek izabranog predsjednika, svog ujaka Juana Bautistu Sacasu, i sam sebe proglasio predsjednikom, i preuzeo dužnost 1. januara 1937. Iako službeno nije bio predsjednik vladao je zemljom od 1947. do 1950. Pozicija vrhovnog komandanta osigurala mu je kontinuiranu, čvrstu vladavinu u naredne dvije dekade sve dok nije umro.[1]
Kao političar bio je skloniji korupciji i podmićivanju nego gruboj sili, na taj način je stvorio porodičnu dinastiju koja je nastavila vladati zemljom, i nakon njegove smrti. Na mjestu predsjednika nasljedio ga je stariji sin Luis Somoza Debayle (1956.-63.), a njegov mlađi sin Anastasio Somoza Debayle, isprva je bio komandant Guardije Nacional, a nakon tog je vladao kao predsjednik u dva mandat]]a (1967.-72. i 1974.-79.).[1]
Somoza se za svoje vladavine angažirao na unapređenju ratarstva, stočarstva i rudarstva i kao mecena javnih radova, kako bi Nikaragvu učinio manje zavisnom o izvozu banana. Istovremeno se jako obogatio kao jedan od najvećih veleposjednika i vlasnik brojnih firmi, pa je protjerao većinu svojih političkih protivnika.[1] Sebe je zamišljao kao paternalističkog vođu zaduženog da se brine za svoj potišteni narod.[1]
Pobjedio je na izborima 1950., ali ga je 21. septembra 1956. iz pištolja ustrijelio mladi atentator, umro je nekoliko dana kasnije u američkoj vojnoj bolnici.[1]
Ni danas nije potpuno jasno dali je on lično naredio da se otme i ubije Augusto Sandino.[2]
Remove ads
Izvori
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads