Artifije

Artifije (perz. Ardifija ili Ardufija^[1]; „Orao「, elam. Irtapija ili Irtupija^[1], grč. Artyphios, Arziphos ili Arzybios^[1]) je bio perzijski plemić i vojskovođa, sin Megabiza II.^[2] i Amitise (kći perzijskog vladara Kserksa). Glavni izvor o njegovom životu je grčki historičar Ktezije.

Artifije je pripadao jednoj od najuglednijih obitelji Perzijske Monarhije; potjecao je od Datuvahije odnosno Megabiza I., koji je bio jedan od šestorice urotnika koji su pomogli Dariju Velikom (522. – 486. pne.) da zasjedne na perzijsko prijestolje. Brak njegova oca Megabiza II. s princezom Amitis ojačao je njihove obiteljske veze s vladajućom ahemenidskom dinastijom. Nakon uspješnih pohoda protiv Babilonije, Grčke i Egipta, sirijski satrap Megabiz II. pobunio se protiv velikog kralja Artakserksa I. zbog nepoštivanja ugovora koji su dani egipatskim odnosno grčkim pobunjenicima^[1], a u navedenom ustanku sudjelovali su i njegovi sinovi Zopir II. i Artifije^[3]. Godine 445. pne. Megabiz se pomirio sa Artakserksom, dok sudbina njegovih sinova u narednim godinama nije poznata. Međutim, poznato je kako je Zopir II. 441. pne. prebjegao u Atenu^[4] odakle je pokušao zauzeti grad Kaunos u Kariji^[1], no iduće godine pogiba u tom pohodu.

Godine 424. pne. vladar Artakserkso I. umire, nakon čega Perzijskom Monarhijom na kratko vrijeme vladaju njegovi sinovi Kserkso II. i Sogdijan. Nakon ubojstva Sogdijana 423. pne. na prijestolje stupa treći sin Darije II.^[5] Artifije narednih godina daje potporu pobuni princa Arsita^[5], no nakon nekoliko početnih uspjeha u dvjema bitkama izdaju ih grčki plaćenici iz Mileta zbog čega su prisiljeni na predaju, a potom pogubljeni^[5]. Artifijev sin Arima bio je jedan od visokih namjesnika u Liciji tijekom satrapske vladavine Kira Mlađeg (408. – 401. pne.)^[1], o čemu svjedoče dvojezični zapisi na aramejskom i grčkom jeziku^[6].

Veze

• Artakserkso I.
• Megabiz II.
• Darije II.
• Zopir II.
• Arima