Australopithecus bahrelghazali

Australopithecus bahrelghazali je izumrli hominin kojeg je prvi otkrio paleontolog Michel Brunet 1995. godine^[1] u dolini Bahr el Ghazal blizu nalazišta Koro Toro u Čadu; Brunet je tom primjerku dao nadimak Abel. Starost mu je ustvrđena radiometrijskim datiranjem pomoću berilija, te je zaključeno da je živio prije 3,6 miliona godina.^[2]

Australopithecus bahrelghazali
Status zaštite
Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Primates
Porodica:	Hominidae
Potporodica:	Homininae
Rod:	Australopithecus
Vrsta:	A. bahrelghazali
Dvojni naziv
†Australopithecus bahrelghazali Brunet et al., 1995.

Primjerak se sastoji od djelića čeljusti, drugog donjeg sjekutića, oba donja očnjaka i sva četiri kutnjaka, još uvijek vezana za zubne čašice. Pravi naziv tog primjerka je KT-12/H1; "Abel" je neslužbeni naziv, posveta Brunetovom umrlom kolegi Abelu Brillanceau. Ti ostaci locirani su 2500 kilometara zapadno od istočnoafričke Velike rasjedne doline.

Čeljust KT-12/H1 ima osobine slične zubima vrste Australopithecus afarensis; to je navelo istraživače kao što je William Kimbel na tvrdnju da je Abel primjerak zasebne vrste, ali "pripada unutar raspona varijacije" vrste Australopithecus afarensis. Brunet i njegov tim su 1996. klasificirali KT-12/H1 kao holotip vrste Australopithecus bahrelghazali.^[3] Tu tvrdnju teško je potkrijepiti dokazima, budući da su opisivači zadržali KT-12/H1 dalje od opće paleoantropološke zajednice, što se kosi sa Međunarodnim kodeksom zoološke nomenklature iz 1999. godine.^[4] Ta vrsta je za neke misterija budući da je jedini fosil australopitecina pronađen u Centralnoj Africi. Također je veoma bitan zato što je prvi fosil koji je pokazao da je geografski moguć i "treći prozor" evolucije ranih hominida.