Bagerhat

Bagerhat (bengalski: বাগেরহাট সদর Bagerhat Sadar Upazila) je grad i istoimena općina (upazila) u istoimenom distriktu pokrajine Khulna, Bangladeš. Grad se nalazi na utoku rijeka Ganges i Brahmaputra u Indijsko more. Grad je najpoznatiji po starom gradu Khalifatabadu, poznatom kao "kovačnica novca bengalskog sultanata", koji se nalazi u njegovom predgrađu, a koji je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1985. godine.

Bagerhat বাগেরহাট সদর Bagerhat Sadar Upazila
Džamija 60 grobnica u Bagerhatu Džamija 60 grobnica u Bagerhatu
Nadimak: Grad džamija
Koordinate: 22°39.8′N 89°47.5′E
Država
Pokrajina	Khulna
Distrikt	Bagerhat (distrikt)
Vlast
- Načelnik	Khan Habibur Rahman
Površina
- Ukupna	271.73 km²
Visina	1.400 m
Stanovništvo (1991.)
- Grad	235.848
- Gustoća	865/km²
Vremenska zona	BST (UTC+6)
Karta
Bagerhat

Bagerhat je prema popisu 1991. godine imao 51.22% muškaraca i 48.78% žena, te 49.9% pismenog stanovništva, što je više od državnog prosjeka (32.4%)^[1]. Grad je podijeljen na 12 četvrti/okruga i 167 sela.

Džamija 60 grobnica

Historija

Ulaz u kompleks s mauzolejima

Khalifatabad je osnovao general Ulugh Khan Jahan (1433.–1459.), turkijskog podrijetla, u 15. stoljeću, kada je bengalskim sulatanatom vladao sultan Nasir al-din Mahmud Shah (1442.–1459.). Khan Jahan je isplanirao pravilnu mrežu ulica, dao izgraditi mostove i vodoopskrbu grada (od kojih su dva velika bazena, Ghoradighi i Dargadighi, još u uporabi) i veliki broj džamija i grobnica od opeke u prepoznatljivom stilu koji je poznat kao "stil Khana Jahana". Pored toga što je bio dobar upravitelj (koji je upravljao i pokrajinama Jhenaidah, Sathkira, Patuakhali i Barisal) Khan Jahan je bio poznat i kao filantrop^[2] i pir (sveta osoba koja je širila islam, a nije sebe uzdizala, npr. novcem sa svojim likom). Njegovu grobnicu posjete tisuće islamskih hodočasnika svake godine.

Grad je nakon smrti njegova pokrovitelja 1459. godine bio zaboravljen, i nakon otkrića 1895. godine započela je njegova obnova, od 1903.-4. god.

Znamenitosti

Bagheran ima zabilježeno tek 50 starih islamskih spomenika (od stotina skrivenih) koji su otkriveni kada su sa njih skinuti biljni pokrovi koji su ga skrivali stoljećima^[3]. Tada se, prema UNESCO-u, ukazao "izvanredan primjer arhitektonskog sklopa koji predstavlja važno razdoblje ljudske povijesti". Ove građevine su kombinacija mogulske i turske arhitekture, a od velikog broja građevina (samo džamija je bilo 360) najpoznatije su:

• Džamija šezdeset grobnica (Shat Gombuj Masjid) je kvadratična građevina promjera 49 x 33 m, ima 60 stupaca i 77 plitkih kupola iznad 7 brodova s po 11 poprečnih dubokih niša koji završavaju s mihrabima, te četiri tornja s kupolama na kutovima (prednja dva su služila kao minareti). Služila je kao glavna džamija petka, ali i kao medresa.
• Džamija devet kupola je bogato ukrašena iznutra s terakota cvjetnim svitcima i cvjetnim motivima, osobito oko mihraba. I ona ima oble tornjeve na kutovima, te središnju veliku kupolo oko koje se nalazi osam manjih.
• Mauzolej Khana Jahana ima ceremonijalni kvadratični bazen ispred, jednu plitku kupolu (p. 14 m) iznad skoro kockaste građevine s polukružnim zadebljanima na kutovima koji podsjećaju na tornjeve drugih džamija.
• Džamija Singara ima jednu jedinu kupolu koju podupiru debeli zidovi s vrhom od savijenog vijenca.
• Džamija Reza Khoda ili Džamija sa šest kupola ima jedinstven mihrab s ukrasnim motivima lanca i zvona.
• Zindavir i dr.

• 
  Džamija 60 grobnica
• 
  Unutrašnjost džamije
• 
  Džamija devet kupola
• 
  Džamija Singair
• 
  Mauzolej Khana Jahana