Busovača

Busovača, naselje i sjedište istoimene opštine sjeverozapadno od Sarajeva; 2.720 stanovnika (1981). Leži na putu Sarajevo-Travnik-Jajce. Naselje se razvilo na aluvijalnoj ravni donjeg toka Ivančice, nedaleko od njenog ušća u rijeku Kozicu (pritok Lašve). Okružena je planinama Ščit, Kruščica, Busovačka planina i Vranica. U privredi naselja izdvajaju se pogoni građevinske i drvne industrije. Na području busovačke opštine nalaze se mineralni izvori u Busovači, Oselištu i Klokotima. Busovača se prvi put spominje 1371. godine u trgovačkom ugovoru kojim mjesno stanovništvo prodaje Mlečanima izvjesnu količinu gvožđa.

Prikaz Busovače

Naseljena mjesta

Bare, Bukovci, Buselji, Busovača, Carica, Dobraljevo, Dolac, Donja Rovna, Gornja Rovna, Grablje, Granice, Gusti Grab, Hozanovići, Hrasno, Javor, Jazvine, Jelinak, Kaćuni, Kaonik, Katići, Kovačevac, Krčevine, Krvavičići, Kula, Kupres, Lončari, Lugovi, Mehurići, Merdani, Mihaljevići, Milavice, Nezirovići, Očehnići, Oselište, Podbare, Podjele, Podstijena, Polje, Potoci, Prosje, Putiš, Ravan, Skradno, Solakovići, Strane, Stubica, Šudine, Turići i Zarače.

Kultura

Glavni članak: Nacionalni spomenici u Busovači

Busovača u enigmatici

Od imena Busovača objavio je Živan Perić anagram ČUVA BOSA... u Eureci broj 874 (9. V. 1990), a Jovan Nedić lažnu adresu SAVO AČ - UB također u "Eureci" broj 69 (16. XI. 1974).

Znamenite ličnosti

• Marinko Čavara, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine

Izvori i poveznice

Busovača na Wikimedijinoj ostavi

• Vaše svakodnevne vijesti iz Busovače Arhivirano 2010-04-25 na Wayback Machine-u
• "Enciklopedija Jugoslavije", JLZ, Zagreb, 1980-1990.
• Web-stranice Župe sv. Ante Padovanskog Busovača Arhivirano 2016-04-22 na Wayback Machine-u

Općine Srednjobosanskog kantona
Bugojno | Busovača | Dobretići | Donji Vakuf | Fojnica | Gornji Vakuf | Jajce | Kiseljak | Kreševo | Novi Travnik | Travnik | Vitez