Cetinski sabor
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Remove ads
Cetinski sabor koji počinje u prosincu 1526. godine poslije poraza vojske ugarskog plemstva u bitci na Mohačkom polju 1526. god. i smrti Ugarsko-Hrvatskog kralja Ludovika II. je sabor na kojemu su se birao novi kralj Hrvatske . Na saboru u Cetinu (u blizini današnjeg Cetingrada) sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. god. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:
- Andrija Tuškanić
- Ivan Karlović
- Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"
- Juraj Frankopan
- Vuk Frankopan
- Stjepan Blagajski

Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.
Dio slavonskog plemstva protivio se izboru nadvojvode Ferdinanda i skupa s Mađarima izabrali su Ivana Zapolju za hrvatskog kralja. Između oba tabora došlo je do sukoba, iz kojeg je poslije Zapoljine smrti 1540. kao pobjednik izašao Ferdinand.
Remove ads
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads