Creative Commons

Ovo je članak o organizaciji. Za njezine publicirane licence, vidite Creative Commons licence. Za upotrebu proizvoda, vidite lista radova raspoloživih pod licencom Creative Commonsa.

Creative Commons [kɹiˈeɪtɪv ˈkɑmənz] (engl.: kreativna opća dobra, akr. CC [siː siː]), neprofitna organizacija posvećena proširenju raspona kreativnih radova raspoloživih drugima za zakonitu nadogradnju i razmjenu. Organizacija je za javnost besplatno izdala nekoliko licenci za autorsko pravo poznatih kao licence Creative Commonsa. Ove licence dopuštaju stvarateljima da priopće koja prava pridržavaju, a kojih se prava odriču u korist primatelja ili drugih stvaratelja. Lako razumljivo i jednostranično objašnjenje pravâ, s pridruženim vizualnim simbolima, objašnjava posebnosti svake licence Creative Commonsa. Licence Creative Commonsa ne zamjenjuju autorsko pravo, već se temelje na njemu. One zamjenjuju pojedinačne pregovore o posebnim pravima između vlasnika autorskog prava (davatelja licence) i stjecatelja licence, koji su nužni u okviru upravljanja autorskim pravima kad su »sva prava pridržana«, s upravljanjem autorskim pravima kad su »neka prava pridržana« pri čemu se primjenjuju standardizirane licence za slučajeve ponovne upotrebe gdje vlasnik autorskog prava ne traži nikakvu komercijalnu kompenzaciju. Rezultat toga je prilagodljiviji režim upravljanja autorskim pravima s malim izravnim i neizravnim troškovima pri čemu profitiraju i vlasnici autorskih prava i stjecatelji licenci. Wikipedia upotrebljava jednu od tih licenci.^[1]

Creative Commons
Moto	proširenje »razumnog«, fleksibilnog autorskog prava
Osnivanje	2001.
Tip	501(c)(3) neprofitna organizacija
Svrha	Creative Commons licence
Osnivač	Lawrence Lessig
Ključne osobe	Catherine Stihler, CEO
Website	creativecommons.org

Organizaciju su 2001. osnovali Lawrence Lessig, Hal Abelson i Eric Eldred^[2] uz potporu Centra za javnu domenu (Center for the Public Domain). Prvi članak o Creative Commonsu u publikaciji od općeg interesa objavljen je u februaru 2002., a napisao ga je Hal Plotkin.^[3] Prvi skup licenci za autorsko pravo izdan je u decembru 2002.^[4] U osnivačkom timu za upravljanje, koji je razvio licence i izgradio infrastrukturu Creative Commonsa kakvu danas poznajemo, bili su Molly Shaffer Van Houweling, Glenn Otis Brown, Neeru Paharia i Ben Adida.^[5] Matthew Haughey i Aaron Swartz^[6] također su odigrali značajnu ulogu u ranim stadijima projekta. Procjenjuje se da je od novembra 2014. barem 800 milijuna radova bilo licencirano po raznim licencama Creative Commonsa.^[7] Od marta 2015. samo Flickr hosta više od 360 milijuna fotografija licenciranih po Creative Commonsu.^[8] Creative Commonsom upravlja odbor direktorâ. Licence Creative Commonsa prigrlili su mnogi kao sredstvo kojim stvaratelji preuzimaju kontrolu nad odabirom kako će razmjenjivati svoje autorske radove.

Cilj i utjecaj

Nagrada Zlatna Nika, 2013.

Lawrence Lessig, 2008.

Seminar japanskog ogranka Creative Commonsa, Tokio, 2007.

Oznaka da su »neka prava pridržana«, na engleskom.

Oznaka da su »neka prava pridržana«, na srpskohrvatskom.

Natpis u pubu u Granadi obavještava posjetitelje da je muzika koju slušaju slobodno raspodjeljiva po licenci Creative Commonsa.

Creative Commons katkad se opisuje kao predvodnik pokreta copylefta, koji nastoji poduprijeti izgradnju bogatije javne domene pružanjem alternative autorskom pravu u kojem su automatski »sva prava pridržana«, pa se za nj upotrebljava i izraz »neka prava pridržana«.^[9] David Berry i Giles Moss pripisali su Creative Commonsu zasluge za poticanje interesa za pitanje intelektualnog vlasništva i za doprinos ponovnom promišljanju uloge »općih dobara« u »informacijskom dobu«. Pored toga Creative Commons pruža »institucionalnu, praktičnu i pravnu podršku pojedincima i grupama koji žele slobodnije eksperimentirati i komunicirati s kulturom«.^[10]

Creative Commons nastoji se suprotstaviti onom što Lawrence Lessig, osnivač Creative Commonsa, smatra dominantnom i sve više restriktivnom kulturom dozvolâ. Po Lessigovu opisu to je »kultura u kojoj stvaraoci mogu stvarati samo uz dozvolu moćnika ili stvaralaca iz prošlosti«.^[11] Lessig drži da modernom kulturom dominiraju distributeri tradicionalnog sadržaja kako bi zadržali i učvrstili svoje monopole na kulturnim proizvodima poput popularne muzike i popularne kinematografije, a da Creative Commons može pružiti alternativu ovim ograničenjima.^[12][13]

Povezano

• otvoreni kod
• otvoreni pristup
• otvoreni sadržaj
• pokret slobodne kulture