Dido Kvaternik

Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. marta 1910 – Rio Cuarto, 10. marta 1962) je bio političar i ustaški dužnosnik. Nalazio se na čelu Ustaške nadzorne službe i bio nadležan za rad svih koncentracionih logora u NDH.

Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik 1934. Eugen Kvaternik 1934.
Biografske informacije
Rođenje	29. ožujka 1910. Zagreb, Hrvatska
Smrt	10. ožujka 1962. Rio Cuarto, Argentina
Državljanstvo	Hrvat
Nadimak	Dido
Supruga	Marija (r. Cvitković)
Karijera
Služba	1941 – 1943
Čin	Pukovnik
Ratovi	Drugi svjetski rat
Vojska	Ustaška vojnica (1941-1943)
Zapovijedao	Ustaška nadzorna služba

Rana biografija

Rođen je u Zagrebu 1910. Sin je ustaškog vođe Slavka Kvaternika. Nakon završene gimnazije počeo je studirati pravo koje nije završio. Baveći se politikom postao je blizak Hrvatskoj stranci prava. Često je odlazio u inozemstvo, gdje se upoznao s Antom Pavelićem i ostalim članovima emigrantskog vodstva ustaške organizacije.^[1]

Atentat na kralja Aleksandra

Ustaški stražari ubijaju zatvorenike u logoru Jasenovac.

Glavni članak: Marsejski atentat

Emigrirao je 1933., nakon neuspjelog atentata na kralja Aleksandra u Zagrebu. Postao je jedan od glavnih Pavelićevih suradnika. Djelujući pod lažnim imenima (Eugen Rakovečki, Egon Kramer) radio je na ponovnoj organizaciji atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića. Bio je zapovjednik i vođa skupine atentatora, sve do njihovog dolaska u Marseilles (Francuska), kada se povukao i preko Švicarske vratio u Italiju.^[1]

Zbog toga je dvije godine proveo u zatvoru, ali su ga talijanske vlasti odbile izručiti Francuskoj.

Po izlasku iz zatvora u proljeće 1936. talijanske ga vlasti pridružuju ostalim ustašama u internaciji na otoku Lipari. Početkom 1937. postao je zapovjednik ustaškog logora na tom otoku do njegova raspuštanja početkom travnja iste godine.^[1]

Drugi svjetski rat i NDH

Poverljivi izveštaj pukovnika Alemanna zapovedniku Ustaške nadzorne službe Eugenu Kvaterniku o masovnim ubistvima srpskih rudara krampom od 11. veljače 1942. godine.

Glavni članci: NDH i Genocid u NDH

U Hrvatsku se vratio tri dana nakon proglašenja NDH i postao povjerenik, a 18. travnja 1941. ravnatelj Ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH te 4. svibnja 1941. državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova.^[1]

Nalazio se na čelu Ustaške nadzorne službe od njenog osnutka 16. kolovoza 1941., a bio je i član Poglavnikove tjelesne bojne. U njegovoj je nadležnosti bio rad svih ustaških logora u NDH i provođenje represivnih i genocidnih mjera ustaške vlasti.^[1]

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u NDH Edmunda Glaisea von Horstenaua od 19. maja 1942. godine, upućenom vrhovnom komandantu Wehrmachta, u kom se dotiče vojno-političke i privredne situacije na teritoriji marionetske NDH, kao i organizacije ustaško-domobranskih jedinica, o Eugenu Kvaterniku se navodi sljedeća opaska:

Najomrznutiji čovek u celoj zemlji je komandant policije, Eugen Kvaternik, maršalov sin. On važi gotovo svuda za sadistu. Osim toga, u nemačkim krugovima se sumnja u njegovu bezuslovnu pouzdanost i prijateljstvo prema Nemcima — da li s pravom, ne može se dokazati.^[2]

Zbog neslaganja s Pavelićem, sredinom rujna 1942. bio je razriješen svih dužnosti. Godine 1943. otišao je živjeti u Slovačku, a zatim u Austriju i Italiju.

Emigracija i smrt

1947. je emigrirao u Argentinu. Pisao je i objavljivao u emigrantskim krugovima.

Smrtno je stradao 1962. u prometnoj nesreći.