Divlja guska

Divlja guska (lat. Anser anser) je ptica, koja je rasprostranjena na Starom kontinentu. To je tipična vrsta porodice Anser. Ova vrsta je predak pripitomljene domaće guske u Europi i Sjevernoj Americi.

Divlja guska
Status zaštite
Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Anseriformes
Porodica:	Anatidae
Rod:	Anser
Vrsta:	A. anser
Dvojni naziv
Anser anser Linné, 1758.

Divlja guska

Divlja guska je jedna od vrsta na koje se odnosi Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA).

U znanosti, divlja guska je najbolje poznata kao ptica, koju je etolog Konrad Lorenz izvorno proučavao prilikom izučavanja pojma impregnacije (specifična veza koja nastaje između ženke i njenog mladunca tijekom prvih nekoliko sati (a možda i minuta) nakon porođaja. Tako ženka može razlikovati svoje mladunče među većim brojem drugih).

Opis

Divlja guska s mladuncima

Divlja guska je najveća i najglomazna siva guska porodice Anser. Ima okruglo, pozamašno tijelo, debeli, dugi vrat i veliku glavu i kljun. Noge i stopala su ružičasta, a kljun je narančast.^[1] Dugačka je od 74-91 cm, duljina krila je 41-48 cm. Rep je dugačak 6,2 do 6,9 cm, a kljun 6,4 do 6,9 cm. Teži 2,16 do 4,56 kg, s prosječnom težinom od oko 3,3 kg. Širina krila je 147-180 cm.^[2] Mužjaci su obično veći od ženki, a spolni dimorfizam je izraženiji kod istočne podvrste rubirostris, koja je u prosjeku veća od svih ostalih podvrsta.

Anser anser