Ekonomski fakultet u Zagrebu

Ekonomski fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu, čini dio Sveučilišta u Zagrebu.

Ekonomski fakultet u Zagrebu
Osnovan	4. travnja 1947.[1]
Vrsta:	Javna ustanova
Dekan:	Prof. dr. sc. Tonći Lazibat
Mrežna stranica:	www.efzg.hr

Historija

Pogled na vrt i glavni ulaz.

Začetkom današnjeg Ekonomskog fakulteta smatra se Visoka škola za trgovinu i promet u Zagrebu, koja je s radom počela 1920. godine. Svrha je osnivanja Visoke škole za trgovinu i promet bila pružanje temeljite teorijske naobrazbe u područjima bankarstva, domaće i međunarodne trgovine, prometa, konzularne službe, osiguranja. Također, ovdje su se obučavali kandidati za nastavnike u višim trgovačkim školama, odnosno trgovačkim akademijama, a nastava je trajala 6 semestara.

Godine 1925., na inicijativu tadašnjega ministra prosvjete Stjepana Radića, ova ustanova postaje Ekonomsko-komercijalna visoka škola. Nakon Drugoga svjetskog rata, Uredbom Vlade NR Hrvatske od 4. travnja 1947., iz te škole godine nastaje Ekonomski fakultet. U Zagrebu je 1956. godine osnovana i Visoka privredna škola s dvogodišnjim studijem i nastavnim planom prilagođenim odraslim polaznicima s iskustvom u gospodarstvenoj praksi.

Godine 1968. Ekonomski fakultet i Visoka privredna škola ujedinjuju se u Fakultet ekonomskih nauka. Nakon 14 godina, 1982., integriraju se Fakultet ekonomskih nauka i Fakultet za vanjsku trgovinu u Ekonomski fakultet — Zagreb.

Prostorni položaj

Ekonomski fakultet u Zagrebu još od svojih početaka nalazi se na adresi Kennedyjev trg 6. Osim toga, fakultet djeluje i u udaljenim centrima u Varaždinu, Koprivnici i Bjelovaru, a godine 2011. otvoreno je i nekoliko novih predavačkih dvorana u Zagrebu na lokaciji Borongajskog kampusa. Lokacija na Kennedyjevu trgu vrlo je dobro prometno povezana s ostatkom grada. U neposrednoj blizini nalazi se tramvajska postaja Svetice, koja linijama 1 i 17 povezuje fakultet s Trgom bana Josipa Jelačića te linijom 9 s Glavnim željezničkim kolodvorom. Obje lokacija udaljene su 15-ak minuta vožnje.

Tehničke značajke objekta

Aula Ekonomskog fakulteta.

Glavni objekt u kojem fakultet djeluje građen je u nekoliko navrata, a posljednji put proširen je 1987. godine. Ukupna korisna površina objekta iznosi oko 30.000 četvornih metara. Osim objekta, u neposrednoj okolini nalaze se i zelena površina/vrt te otvoreno i zatvoreno parkiralište. Objekat obiluje raznim sadržajima – ima 42 predavačke dvorane (glavna, Kongresna dvorana, ima kapacitet 600 sjedećih mjesta), 2 studentske menze, caffe bar, restoran za profesore i osoblje, športsku dvoranu s montažnim tribinama za 1200 gledatelja, kuglanu, teretanu, učionicu, računalnu učionicu, knjižničko-dokumentacijski centar, skriptarnicu, kiosk, 160 kabineta za nastavno osoblje te sedam apartmana koji služe za smještaj službenih gostiju.

Obrazovna i istraživačka djelatnost

Ekonomski fakultet u Zagrebu u svom obrazovnom sklopu ima 17 katedri, koje su (abecednim redom): Demografija, Ekonomska teorija, Ekonomika poduzeća, Informatika, Financije, Makroekonomija i gospodarski razvoj, Marketing, Matematika, Međunarodna ekonomija, Organizacija i menadžment, Pravo, Računovodstvo, Statistika, Trgovina, Turizam, Poslovni strani jezici te Tjelesna i zdravstvena kultura.

Od obrazovnih studija postoje:

• preddiplomski stručni studiji
• preddiplomski sveučilišni studiji
• diplomski studiji
• poslijediplomski studiji (doktorski studiji)

Studiranje je osim na hrvatskom omogućeno i na engleskom jeziku.

Osim obrazovne, Ekonomski fakultet u Zagrebu obnaša i istraživačku djelatnost. Profesori i stručno osoblje uključeni su u rad na brojinim studijama i projektima, od kojih je dio od iznimne važnosti jer ih naručuju državna ministarstva.

Međunarodna suradnja

Međunarodna suradnja s drugim sveučilištima vrlo je razvijena. Tako fakultet ima bilateralne sporazume i institucionalna partnerstva s visokoobrazovnim ustanovama diljem Europe, koje nalaze se u sljedećim gradovima (abecednim redom): Beč, Budimpešta, Kaunas, Lisabon, München, Nottingham, Skoplje, te Ulm. Osim navdenoga, fakultet je članom još brojnih međunarodnih projekata te potpisnikom brojnih kratkoročnih sporazma o suradnji s mnogim drugim europskim obrazovnim ustanovama.

Zanimljivosti o djelatnosti fakulteta

Časopisi

Na fakultetu izlazi šest časopisa:

• Acta turistica
• Poslovna izvrsnost
• Tržište
• Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
• ZIREB
• Manager (studentski list).

Poznati studenti

Ekonomski fakultet dao je brojne poznate stručnjake koji su ostvarili zapaženu karijeru u ekonomiji i gospodarstvu te manjim dijelom u politici. Neka od najpoznatijih imena su:

• Mate Babić
• Savka Dabčević-Kučar
• Branko Horvat
• Ljubo Jurčić
• Pero Jurković
• Slaven Letica
• Filip Lukas
• Mijo Mirković
• Đuro Njavro
• Željko Rohatinski
• Ivica Todorić
• Vladimir Veselica
• Boris Vujčić

Afera Indeks 3

Afera naziva Indeks 3 označava medijsku aferu te suđenje za prodaju ispita od strane profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Afera je izbila 2008. godine, kada je iznenada privedeno nekoliko profesora, koji su kasnije kirminalistički obrađeni. Spomenuti događaj snažno je popraćen u javnosti, te je fakultetu nanio veliku štetu.^[2]

Galerija slika

• 
  Knjižnica i učionica.
• 
  Parkiralište na sjevernoj strani zgrade.
• 
  Pogled s vrha zgrade na Zvonimirovu ulicu. U pozadini se nejasno vide Zagrepčanka i Cibonin toranj.
• 
  Ulaz Centra za poslijediplomske studije.

Povezano

• Sveučilište u Zagrebu
• Ekonomski fakultet u Splitu
• Ekonomski fakultet u Rijeci
• Ekonomski fakultet u Osijeku