Elie Wiesel

From Wikipedia, the free encyclopedia

Elie Wiesel
Remove ads

Elie (Eliezer) Wiesel (Sighetu Marmaţiei, Rumunjska, 30. rujna 1928.Boston, Massachusetts, 2. srpnja 2016.) bio je židovski književnik i politički aktivist francuskog i engleskoga izraza.

Kratke činjenice Biografske informacije, Rođenje ...
Remove ads

Biografija

Mladost i obrazovanje

Wiesel je rođen u hasidskoj obitelji, s kojom je nakon njemačke okupacije, godine 1944. bio deportiran u logor Auschwitz. Tamo su mu ubijene majka i mlađa sestra, dok je on preživio zajedno s ocem i dvjema starijim sestrama. Otac mu je umro 1945. godine u Buchenwaldu, a on je sa sestrama dočekao oslobođenje te je bio poslan u francusko dječje sirotište.

Studirao filozofiju, sociologiju i književnost na Sorbonnei od 1948. do 1951. godine i usporedno je proučavao Talmud. Od 1956. godine je živio u New Yorku a 1963. postao američki državljanin.

Književno i aktivističko djelovanje

Kao mlad novinar bio je pod utjecajem francuskih egzistencijalista Alberta Camusa, Andréa Malrauxa i Jean-Paula Sartrea), te osobito francuskoga katoličkoga pisca Françoisa Mauriaca, koji ga je poticao da piše o svojem životu u logorima. Rezultat je njegova poluautobiografska knjiga o holokaustu, jedina koju je napisao na jidišu, A svijet je šutio (Un di velt hot geshvign, 1956.), koja je status klasika o holokaustu stekla u skraćenoj francuskoj inačici Noć (La Nuit, 1958.).

U svim djelima na svojevrstan se način bavi svojim iskustvom kao problemom holokausta, genocida i ljudskoga stradanja uopće. Drži predavanja o holokaustu te sudjeluje u antiratnim kampanjama i prosvjedima protiv progona manjina. Godine 1986. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir.

Wiesel je sa suprugom Marion iste godine ustanovio Zakladu Elie Wiesel za humanost (The Elie Wiesel Foundation for Humanity).[1]

Remove ads

Djela

Wiesel je objavio više desetaka romana, eseja i memoarske proze.[2] Najznačajnija djela su:

  • A svijet je šutio (Un di velt hot geshvign, 1956.) / Noć (La Nuit, 1958.) [3]
  • Nesretni slučaj (Le Jour, 1961.) [4]
  • Prosjak iz Jeruzalema (Le Mendiant de Jérusalem, 1968.)
  • Oporuka ubijenoga židovskog pjesnika (Le Testament d』un poète juif assassiné, 1980.)
  • Zaboravljen (L』Oublié, 1989.)
  • Slučaj Sonderberg (Le cas Sonderberg, 2008.)
Remove ads

Izvori

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads