Estonski jezik

Estonski jezik (estonski: eesti keel;  ( poslušajte)) je uralski jezik iz porodice ugrofinskih jezika koji se govori u Estoniji. Estonski jezik službeni je jezik u Estoniji, a prema podacima iz 2012. godine kao materinji jezik govori ga oko 1,100,000 ljudi; 922,000 u Estoniji i oko 160,000 izvan nje.^[2] Estonski jezik spada u skupinu južnih balto-finskih jezika te je drugi najrasprostranjeniji jezik iz porodice ugrofinskih jezika.

estonski jezik
eesti keel
Države	Estonija
Etnicitet	Estonci
Broj govornika	1,100,000 (2012.)
Jezična porodica	uralski jezici ugrofinski jezici balto-finski jezici južni balto-finski jezici estonski jezik
Dijalekti	tartski, mulgi, võro, seto
Pismo	latinica
Službeni status
Službeni	Estonija  Europska unija
Regulator	Institut za estonski jezik
Jezični kodovi
ISO 639-1	et
ISO 639-2	est
ISO 639-3	est
Glottolog	esto1258[1]
Linguasphere	41-AAA-d
Historijski raspon:   Sjevernoestonski   Južnoestonski
Ovaj članak sadrži IPA fonetske simbole. Bez adekvatne softverske podrške, mogli biste vidjeti upitnike, kutijice ili druge simole umjesto Unicode znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte Pomoć:IPA.

Karakteristike

Tipološki, estonski jezik predstavlja tranzicijsku formu između aglutinativnog i fuzijskog jezika. Raspored riječi u rečenici je subjekt-predikat-objekt.^[3]

Estonski jezik ne poznaje gramatičke rodove, međutim poznaje čak četrnaest padeža: nominativ, genitiv, partitiv, ilativ, inesiv, elativ, alativ, adesiv, ablativ, tramalativ, terminativ, esiv, abesiv i komitativ. Imenice i pridjevi uvijek se slažu u broju. Estonski jezik također ne poznaje gramatički futur; za izražavanje budućih radnji koristi se prezent.^[4]

Iako estonski jezik nije indoeuropski jezik kao i njemački jezik, zbog dugogodišnjeg kulturološkog utjecaja Nijemaca u Estoniji germanizmi su izrazito česti u estonskom jeziku; smatra se kako trećinu estonskog leksika sačinjavaju germanizmi.

Estonski jezik koristi latinično pismo te uz standardni alfabet koristi posebne grafeme ä, ö, ü i õ. Grafemi š i ž dodani su kasnije, međutim službeno nisu dio abecede te se koriste samo u tuđicama, kao i grafemi c, f, q, w, x i y.

Estonski razlikuje tri dužine foneme: kratku, dugu i produženu. Produžena fonema se u pisanju označava udvojenim slovom. Udio samoglasnika u prosječnom tekstu na estonskom je 45%. Estonski jezik ima riječ koja je svetski rekorder u broju ponovljenih samoglasnika - "jäääär", što znači ivica leda.

Primjer teksta

Članak 1. Opće deklaracije o ljudskim pravima na estonskom:

Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim. (Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.)