Glamorgan
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Glamorgan ili Glamorganshire (velški: [] ili velški: []) je jedna od trinaest historijskih grofovija i bivša administrativna grofovija Walesa. Prvotno je bilo ranosrednjovjekovno kraljevstvo promjenjivih granica poznato pod nazivom Glywysing; a potom su ga Normani osvojili i pretvorili u svoj feudalni posjed. Glamorgan se danas održao kroz tri očuvane grofovije - West Glamorgan, Mid Glamorgan i South Glamorgan. Ime također čuva i samostalni grad (county borough) Vale of Glamorgan.
Iako je ispočetka bilo stočarska oblast bez prevelike važnosti, područje Glamorgana je bilo predmet žestoke borbe između normanskih feudalaca i lokalnih velških prinčeva, a zbog čega je u njemu izgrađen relativno veliki broj zamkova. Nakon što je formalno stavljen pod englesku vlast u 16. vijeku, Glamorgan je postao jedno od mirnijih područja, a zahvaljujući prirodnim resursima je igrao važnu ulogu u Industrijskoj revoluciji. Zbog nje je postao najmnogoljudnija i najindustrijaliziranija grofovija Walesa, te se nazivao "kovnicom Industrijske revolucije", s obzirom da je bio svjetsko središte tri metalurške industrije i posjedovao bogate naslage ugljena.
Grofovija Glamorgan se sastojala od nekoliko različitih oblasti: industrijalizirane doline, poljoprivredni Vale of Glamorgan i pitoreskni poluotok Gower. Na sjeveru se graničila sa Brecknockshireom, na istoku sa Monmouthshireom, na jugu s Bristolskim kanalom, a na zapadu sa Carmarthenshireom i zaljevom Carmarthen Bay. Ukupna površina je bila 2100 km², a ukupno stanovništvo tri očuvane grofovije Glamorgana je 1991. godine brojilo 1,288.309 ljudi.[3] Godine 1974. Glamorgan je sadržavao dva grada - Cardiff, sjedište grofovije od 1955. godine i glavni grad Walesa, te Swansea. Najviši vrh grofovije je bio Craig y Llyn (600 m) smješten kraj sela Rhigos u dolini Cynon Valley.
Remove ads
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads