Hej, Slaveni
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Hej, Sloveni ili Hej, Slaveni je panslavenska himna, čija je prva verzija spevana 1834. godine. Tokom narodnooslobodilačke borbe, pevana je kao pesma otpora širom okupirane Jugoslavije.
Bila je neslužbena himna SFRJ od 1945. do 1992. s verzijama na slovenskom, srpskohrvatskom i makedonskom jeziku. Osnivanjem Savezne Republike Jugoslavije, Hej, Slaveni je postala službenom himnom te države, a kasnije i službena himna SCG. Danas nije u službenoj upotrebi.
Himna Poljske se peva na istu melodiju kao Hej, Sloveni.
Remove ads
Historija
Hej, Slovaci
Pjesmu je napisao slovački sveštenik, pjesnik i povjesničar Samo Tomašik dok je bio u posjetu Pragu 1834. On je bio ozlojeđen zbog toga što se njemački jezik češće čuo na ulicama Praga od češkog. Tomašik je zapisao u svoj dnevnik:
U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u Njemačkom moru, što čeka moja draga domovina, Slovačka, koja gleda u Prag kao duhovnog odgojitelja? Uznemiren tom mišlju, sjetio sam se stare poljske pjesme Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy (Poljska nije nestala dogod mi živimo). Ta poznata melodija je izazvala da moje srce izbaci Hej, Slováci, ešte naša slovenská reč žije (Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi)... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri inačice u moj dnevnik. Pjesma je završena u trenutku. (Dnevnik Sama Tomašika, nedjelja, 2. studeni 1834.)
Pan-slavenska himna
Tomašik je uskoro izmijenio stihove da bi uključio sve Slavene i Hej, Slaveni je postala vrlo poznata pjesma koja je podržavala pan-slavenski nacionalizam i pan-slavenska osjećanja, posebno u slavenskim zemljama kojima je vladala Austrija. Ona je tiskana u brojnim magazinima i kalendarima i pjevala se na političkim skupovima, postajući nezvaničnom himnom panslavenskog pokreta.
Njena popularnost se nastavila uvećavati kada je usvojena kao zvanična himna Sokolskog društva, koji je zasnovan na panslavenskim idealima i bio je aktivan širom Austro-Ugarske. God. 1905. podizanje spomenika slovenskom pjesniku France Prešernu u Ljubljani je slavljeno od strane velike mase ljudi pjevanjem Hej, Slaveni. Tijekom Prvog svjetskog rata, pjesmu su često koristili slavenski vojnici sa suprotstavljenih strana kako bi razgovarali zajedničkim nacionalističkim osjećanjima i da izbjegnu prolivanje krvi. Mnogi slovenski i hrvatski pripadnici sokolskog pokreta koji su bili novačeni u austrougarsku vojsku su se dobrovoljno predavali srpskim i ruskim vojnicima i često su prelazili na njihovu stranu. Pjesma se s njima proširila po Balkanu i Rusiji i ostala je popularna u međuratno doba.
Slovačka himna
U Slovačkoj, pjesma Hej, Slovaci smatra se nezvaničnom himnom Slovaka kroz modernu povijest, posebice u vremenima revolucija. Iako je nakon Prvog svjetkog rata pjesma Nad Tatrou sa blýska postala zvanična slovačka himna u Čehoslovačkoj i opet 1993. u nezavisnoj Slovačkoj, pjesma se još uvijek smatra drugom himnom od strane mnogih (uglavnom nacionalista). Ona je bila zvanična himna Slovačke tijekom Drugog svjetskog rata.
Jugoslavija
God. 1941. sile Osovine su napale Kraljevinu Jugoslaviju i pobijedili je u kratkotrajnom Aprilskom ratu. Pošto je međuratna himna, koja se sastojala iz himni Slovenaca (Naprej, zastava slave), Hrvata (Lijepa naša domovino) i Srba (Bože pravde), imala mnogo referenci na kralja i kraljevstvo, antirojalistički partizani predvođeni Josipom Brozom Titom su odlučili jednom je odbaciti i primiti Hej, Slaveni. Pjesma je pjevana i na Prvom i Drugom zasjedanju AVNOJa, zakonodavnog tijela partizanskog pokreta i postupno je postajala smatrana za nacionalnu himnu nove Jugoslavije.
Stara himna je zvanično napuštena nakon oslobođenja 1945., ali nova himna nije bila zvanično usvojena. Bilo je više pokušaja da se promoviraju nove, više jugoslovenske pjesme kao nacionalna himna, ali nijedna nije dobila veću podršku javnosti i Hej, Slaveni se nastavila nezvanično koristiti. Potraga za boljim kandidatima je konačno napuštena i 1977., Hej, Sloveni je postala zvaničnom himnom Jugoslavije.
Srbija i Crna Gora
Nakon raspada SFRJ tijekom 1991.-92., kada su samo Srbija i Crna Gora ostale u federaciji, Hej, Slaveni nastavlja se koristiti kao zvanična himna Savezne Republike Jugoslavije. Državi je 2003. promijenjeno ime u Srbija i Crna Gora i očekivalo se da će biti usvojena nova himna, ali pošto nije donesen sporazum oko narodnih simbola, Hej, Slaveni je ostala himna državne zajednice.
Mješavina crnogorske himne Oj, svijetla majska zoro i srpske Bože pravde je predložena, ali ovaj pokušaj je bio odbijen nakon prigovora Srpske Narodne Stranke i Socijalističke Narodne Partije koji su pitali za stav vođa Srpske Pravoslavne Crkve.
Pošto je Crna Gora postala nezavisna 2006., ovo pitanje je riješeno i Hej, Slaveni nije više korištena kao zvanična himna država nasljednica.
Remove ads
Stihovi
Remove ads
Obrade
Slovenska muzička grupa Laibach je Hej Slaveni iskoristila kao podlogu svoje pjesme Slovania na albumu Volk inspiriranom državnim himnama.
Vanjske veze
- Slobodna Jugoslavija - download pesme Arhivirano 2006-06-24 na Wayback Machine-u
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads