Horion

Horion ili korion (grč. χόρıον – horion = kožica, opna), jedna od ovojnica o ploda tokom bremenitosti amniota. Sastavljen je od vanembrionskog mezoderma i dva sloja trofoblasta te okružuje embriona i druge membrane. Iz njega izlaze horionske čupice, da bi ušle u endometrij i omogućile prijenos hranjivih tvari iz majčine krvi u fetusni krvotok.^[1][2]

Horion (Chorion)
Prikaz ljudsog embriona posmatranog u dosad najranijoj fazi
Dani	Fetusni
Prekursor	Mezoderm
Razvojem postaje	Posteljica

Horion čine dva sloja:

• vanjski, koji je sastavljena od trofoblasti, i
• unutrašnji, od somatskog mezoderma; u kontaktu s unutrašnjim slojem je amnion. Trofoblast se sastoji od unutrašnjeg sloja monojedarnih kuboidnih ili prizmoidnih ćelija, citotrofoblasta i vanjskog sloja polijedarnih ćelija sinciciotrofoblasta.

Rastenje

Rastenje horiona prolazi kroz brzu proliferaciju, formirajući brojne horionske čupice koje uništavaju deciduu, uz istovremenu apsorpciju hranjive tvari iz nje, a za potrebne rast zametka.

Horionske čupice (resice) ispočetka su dosta male i neprokrvljene pa se sastoje samo od trofoblasta, ali zatim počinju rasti i granati se. To se dešava kada mezoderm, noseći sa sobom ogranke pupčanih žila, uraste u njih, kada se one prokrvljuju.

Do čupica, krv dolazi preko para pupčanih arterija, koje se granaju na horionske arterije i u njih ulaze u obliku kotiledonih arterija. Nakon prolaza kroz kapilare resica, krv odlazi iz embrija kroz pupčane vene. Do kraja drugog mjeseca trudnoće, resice prekrivaju cijeli horion i gotovo su podjednake veličine, dok se poslije razvijaju nejednako.

Građa

Dio horiona koji je u vezi s decidua capsularis prolazi kroz atrofiju, tako da, nakon četiriju mjeseca, jedva ostaju i tragovi resica. Ovaj dio horiona postaje gladak i naziva se goli horion (chorion laeve, lat. laevis = gladak). Budući da ne sudjeluje u oblikovanju posteljice, predstavlja neplacentni dio horiona. Dok horion raste, goli horion dolazi u vezu sa decidua parietalis i ti se slojevi opajaju.^[3][4]

S druge strane, čupice na embrionskom dijelu horiona, koje su u vezi s decidua basalis, postaju veće i složenije građe pa se zbog toga taj dio naziva čupasti orion (chorion frondosum). Tako, dakle posteljica nastaje iz resičastog horiona i decidue basalis.

Monohorionski blizanci

Monohorionski su oni koji dijele istu posteljicu, odnosno horion. Javljaju se u 0,3 % svih trudnoća i u 75 % jednojajnih blizanaca, ako razdvajanje blastomera počne treći dan nakon oplodnje. Preostalih 25% jednojajnih blizanaca su dvoorionski. Ovo stanje može se pojaviti kod bilo kojih višestrukih rođenja.^[5]

Povezano

• Embriogeneza
• Amnion
• Amnioti