Konkordat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Konkordat je jedna vrsta medjunarodnih ugovora koje zakljucije Sveta stolica sa drugim suverenim državama. Uglavnom se rešavaju pitanja vezana za polozaj katoličkih vernika u odnosnoj državi.
Konkordati sadržavaju odredbe koje se odnose na pitanja vjeronauka u školama, obrazovnog sistema, oslobađanja Crkve od pojedinih obveza koje terete ostale fizičke i pravne osobe, odnosno financiranja crkvenih aktivnosti od strane države. Države u pojedinim konkordatima pak imaju pravo biti konzultirane po pitanju imenovanja biskupa.
Najpoznatiji konkordati u historiji su:
- Konkordat iz Wormsa (1122) između pape Kaliksta II i rimsko-njemačkog cara Heinricha V
- Konkordat iz Bologne (1516) između francuskog kralja Francoisa I i pape Lea X
- Konkordat 1753 sa Španijom
- Konkordat 1801 između pape Pia VII i Napoléona.
- Konkordat u Fontainebleauu (1813) između pape Pia VII i Napoléona.
- Konkordat 1851 sa Španijom
- Konkordat 1855 između pape Pia IX i austrijskog cara Franje Josipa
- Konkordat 1925 između Svete stolice i Republike Poljske
- Lateranski ugovor (1929) između Italije i pape Pia XI čime je formalno definiran Vatikan
- Reichskonkordat (1933) između Sveta stolica i Trećeg Reicha
- Konkordat 1940 s portugalskom vladom pod Salazarom
- Konkordat 1953 sa Španijom
Ovaj tip formalnog ugovora se više ne koristi od strane Vatikana, a posljednji od njih, onaj sa Španiom, je istekao 1980. Sada se koristi drukčiji model reguliranja odnosa Katoličke crkve i suverenih država, temeljen na Deklaraciji o vjerskoj slobodi donesenog oj strane Drugog vatikanskog koncila Dignitatis Humanae.
Remove ads
Napomene
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads