Liberalna demokratija

Liberalna demokracija ili demokratija, također poznata pod nazivima građanska ili buržoaska demokracija je naziv za društveno-političko uređenje, odnosno najčešći oblik moderne demokracije čija je karakteristika reprezentativnost (predstavnička demokracija) uz slobodu političkog djelovanja (politički pluralizam). U praksi se liberalna demokracija iskazuje kroz vlast koja legitimitet crpi na temelju slobodnih, tajnih i poštenih izbora na kojima se ravnopravno natječe više različitih stranaka (višestranačje). Liberalna demokracija u današnjem svijetu se javlja kako u obliku monarhija (ustavna ili parlamentarna monarhija, tako i u obliku republika (parlamentarna, predsjednička ili polupredsjednička.)

Za ostala značenja, vidi Liberalna demokratija (razvrstavanje).

Serija Liberalizam, dio serije članaka o politici
Razvoj Historija liberalne misli Doprinos liberalnoj teoriji Škole Američki liberalizam Klasični liberalizam Konzervativni liberalizam Nacionalni liberalizam Ekonomski liberalizam Libertarijanizam Neoliberalizam Ordoliberalizam Paleoliberalizam Socijalni liberalizam Kulturni liberalizam Ideje Slobodna Individualna prava Individualizam Laissez-faire Liberalna demokracija Liberalna neutralnost Negativna & pozitivna sloboda Slobodno tržište Kapitalizam Miješana privreda Otvoreno društvo Narodni suverenitet Prava Mislioci John Locke J.S. Mill John Rawls Regionalne varijante Po zemlji Liberalizam širom svijeta Liberalizam u Evropi Liberalizam u SAD Organizacije Liberalne partije u svijetu Liberalna Internacionala IFLRY ELDR ALDE LYMEC CALD ALN Relial
Ova kutijica: pogledaj • razgovor • uredi

Oblici vladavine

Serija članaka iz političkih nauka

Spisak društvenih uređenja anarhija aristokracija autoritarizam autokracija demokracija direktna demokracija predstavnička demokracija despotizam diktatura jednopartijska država kleptokracija komunistička država kritarhija kritokracija meritokracija monarhija apsolutna monarhija ustavna monarhija oligarhija ohlokracija plutokracija republika kapitalistička republika mješovita vlada parlamentarna republika socijalistička republika ustavna republika pleme teokracija timokracija tiranija totalitarizam fašizam feudalizam

Sve države u današnjem zapadnom svijetu smatraju se liberalnim demokracijama, a u njima vlada široko rasprostranjeno mišljenje kako upravo liberalna demokracija predstavlja idealno društveno uređenje kojima sve zemlje trebaju težiti; takva shvaćanja su se proširila i na druge dijelove svijeta. U najširoj javnosti se, zato, liberalna demokracija smatra sinoninom za demokraciju.

Liberalna demokracija se također smatra jednim od ciljeva za koji se zalaže ideologija liberalizma.

Karakteristike liberalne demokracije

Dvije glavne karakteristike liberalne demokracije predstavljaju reprezentativnost vlasti te nastojanje da se omogući što je moguće više slobode za pojedinog građanina. Ta dva ideala se nastoje postići kroz različite mehanizme od kojih se tradicionalno navode:

• univerzalno pravo glasa koje kroz instituciju izbora za predstavničke organe (parlament, predsjednik i sl.) omogućava da vlast, koliko god je to moguće, predstavlja izraz volje njenih građana;
• načelo jednakopravnosti građana pred zakonom
• ustavnost, odnosno različiti ustavni mehanizmi kojima se nastoje spriječiti zloupotrebe vlasti, odnosno ograničavanje prava i sloboda građana, najčešće kroz:
  • načelo podjele vlasti (na čemu se uglavnom inzistira u anglosaksonskim zemljama)
  • koncept pravne države, prema kome svaki postupak vlasti mora biti usklađen sa ustavom i zakonima;
  • građanska prava

Kritike

Kritičari sistema liberalne demokracije navode da stanovnici država s ovim političkim sistemom imaju moć samo u trenutku glasovanja nakon čega izabrana grupa ljudi donosi sve odluke. Zbog toga kritičari za ovaj sistem kažu da je on samo farsa koja prikriva stvarnu politički sistem oligarhije ili preciznije plutokracije u kojoj malen broj bogatih ljudi upravlja državom. Po tom razmišljanju jedini stvarni demokratski sistem je direktna demokracija koja se također ponekad zove i čista demokracija u kojoj se sve najvažnije odluke donose glasovanjem svih građana, a ne samo malog broja izabranog na izborima.

Važan vid demokratskog upravljanja je samoupravljanje, koji je kao demokracija na radnom mjestu uspješno provedena u samoupravnom socijalizmu SFRJ.

Autokratske želje

Istraživanja na području Evropske Unije čije sve države imaju politički sistem liberalne demokracije pokazuju postepeno razočaranje stanovništva ovim modelom pošto smatraju da oni nemaju nikakav utjecaj na polititiku i traže da tamošnja liberalna demokracija bude zamijenjena nekim autokratskim režimom gdje se državni vođa neće brinuti o izborima. Po nekim anketama u Nemačkoj takvo razmišljanje ima 33 % stanovnika, u Francuskoj i Velikoj Britaniji ih je 40 %, a postotak se još povećava u drugim državama sve do 60 % stanovnika u Poljskoj i Portugalu.

Povezano

• Ljudska prava
• Demokracija
• Plutokracija
• Partitokracija
• Kleptokracija

Vanjske veze

• British Democracy: Its Restoration and Extension