Dikotiledone biljke

Dikotiledone biljke, ili kratko dikotiledone (lat. Magnoliopsida), je botanički naziv za razred, u taksonomiji biljaka cvjetnica iz divizije Magnoliophyta. Naziv razreda se formira tako, da se nastavak za pripadajuću porodicu -aceae, u nazivu Magnoliaceae, zamijeni nastavkom -opsida.^[1]

Magnoliopsida
Cvjetovi angiosperme
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Biljke
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida

Glavna obilježja

Dicotyledoneae su najbrojnija i najvarijabilnija današnja grupa skupina biljaka, koje, uz rijetke izuzetke, imaju dva zametna listića (kotiledona), po čemu su i imenovane.

• Glavni korijen, koji se razvija iz klicinog korijenka, najčešće je dugovječan i formira bočno razgranato korijenje.
• Sposobne su za sekundarno rastenjer u debljinu, dijeljenjem ćelija kambij.
• Provodni sudovi (na poprečnom presjeku) stabljike raspoređeni su kružno.
• Listovi dvokotiledonih biljaka su različite morfologije i građe. Većinom imaju peteljku i liski, sa mrežastom nervaturom, a mogu biti jednostavni ili sastavljeni. Često imaju palistiće (brakteje), a rjeđe rukavce.
• Pazušni (aksilarni) pupovi imaju dva poprečna predlistića.
• Cvjetovi su izdijeljeni u čašku ili čašicu (lapove) i vjenčić ili krunicu (latice). Sastoje se od peteročlanih ili (rjeđe) četveročlanih pršljenova (ciklusa). Uvojiti (spiralan) raspored listića ocvijeća na produženom cvjetištu se rijetko javlja, što je obilježje primitivnijih grupa, koje ispoljavalju određene filogenetske veze s golosjemenjačama.

Poređenje sa monokotiledonim biljkama

Osim broja kotiledona, između monokotiledona i dvokotiledona, postoje i druge razlike. Ove razlike su uglavnom između monokotiledona dikotiledonske grupe eudikotiledona. Mnoge dikotiledone grupe koje su se ranije izdvojile iz zajedničkog filogenetskog stabla imaju izvjesne karakteristike "monokotiledona", kao što su razbacani provodni snopići, trodijelne cvjetovi i stari (predački) tip polena.^[2] Neke monokotiledone također imaju i svojstva dikotiledoda, kao što je mrežasta lisna „nertvatura“ provodnih sudova^[2]

Osobina	Monokotiledone	Dikotiledone
Broj dijelova svakog cvijeta	Trodijelni	Četverodijelni ili petodijelni
Broj brazda ili pora u polenovom zrnu	Jedna	Tri
Broj kotiledona (klicinih listića u sjemenci)	Jedan	Dva
Sistem provodnih sudova (snopića u stabljici)	Razbacani	U koncentričnim krugovima
Korijenje	Razvoj iz raznih mjesta	Razvoj iz dna klijanca
Sistem glavnih lisnih provodnih sudova (nervature)	Paralelni	Mrežasti
Sekundarni rast (debljanje stabljike)	Nemaju	Često imaju

Filogenija

Angiosperme Amborella Nymphaeales Austrobaileyales Magnoliidee Chloranthales Monokotiledone Ceratophyllum Eudikotiledone

Filogenija cvjetnica prema APG III (2009)

Angiosperme Amborella Nymphaeales Austrobaileyales Monokotiledone Chloranthales Magnoliide Ceratophyllum Eudikotiledone

Alternativna filogenija (2010.)[3]

Postoji osam grupa današnjih angiospermi:

• Amborella, jedine vrsta je grm uz Nove Kaledonije;
• Nymphaeales, oko 80 vrsta,^[4] vodeni ljiljani i Hydatellaceae;
• Austrobaileyales, oko 100 vrsta^[4]
• Chloranthales, nekoliko desetina vrsta aromatičnog lišća
• Magnolide, oko 9.000 vrsta, okarakteriziranih trodijelnim , pollecvjetovima. polenom sa jednom porom i obično razgranatom mrežom lisne nervature, kao što je magnolija, lovor i crni biber;
• Monokotiledone, oko 70.000 vrsta obilježenim trimernim cvjetovima, jednim kotiledonom, polenom sa jednom porom i obično paralelnom lisnom nervaturom; primjeri: [[|Poaceae|Trave]], Orchidaceae, Arecaceae;
• Ceratophyllum, oko šest vrsta vodenih biljaka, poznatijih kao akvarijske biljke;
• Eudikotiledone, oko 175.000 vrsta, obilježenih 4- or 5-dijelnim cvjetovima, polenom sa tri pore i obično razgranatim lisnom nervaturom – npr. suncokreti, petunija, maslačak, jabuke i hrastovi.

Tačan odnos između ovih osam grupa još uvijek nije jasan, iako postoji dogovor da prve tri grupe odstupaju od predaka angiospermi: Amborellales, Nymphaeales i Austrobaileyales.^[5] Izraz bazne angiosperme se odnosi na ove tri grupe. Između ostalog, odnos između tri najšire od ovih grupa (magnoliide, monokotiledone, i eudikotiledone) ostaje nejasan. Prema nekim analizama, prve su se izdvojile magnoliide od ostalih monokotiledona.^[6]Ceratophyllum izgledaju kao grupa u eudikotiledonima prije nego u monokotiledonima.

Kladističke analize, na osnovu morfologije i sekvenci mitohondrijske i jedarne DNK hloroplasta, ne podržavaju podjelu cvjetnica u monokotiledone i dikotiledone.^[7] Te analize su pokazali da su dikotiledone parafiletska grana biljnog carstva.

Dikotiledone biljke su svrstane u monofiletske grupe, kako slijedi:^[8]

	Angiospermae     Amborellaceae  Nymphaeales      Austrobaileyales        Chloranthaceae  Magnoliidae      Ceratophyllales  Eudicotyledoneae  Monocotiledone (Liliopsida)

Klasifikacija

Uobičajena klasifikacija

Razred Magnoliopsida obuhvata slijedeće redove:

Asteridae

1. Asterales
2. Callitrichales
3. Calycerales
4. Campanulales
5. Dipsacales
6. Gentianales
7. Lamiales
8. Plantaginales
9. Rubiales
10. Scrophulariales
11. Solanales

Caryophyllidae

1. Caryophyllales
2. Plumbaginales
3. Polygonales

Cornidae

1. Araliales
2. Aralidiales
3. Byblidales
4. Cornales
5. Desfontainiales
6. Dipsacales
7. Eucommiales
8. Garryales
9. Hydrangeales
10. Pittosporales
11. Roridulales
12. Torricelliales

Dilleniidae

1. Batales
2. Capparales
3. Diapensiales
4. Dilleniales
5. Ebenales
6. Ericales
7. Lecythidales
8. Malvales
9. Nepenthales
10. Primulales
11. Salicales
12. Theales
13. Violales

Hamamelididae

1. Casuarinales
2. Fagales
3. Hamamelidales
4. Juglandales
5. Leitneriales
6. Urticales

Magnoliidae

1. Amborellales
2. Aristolochiales
3. Austrobaileyales
4. Illiciales
5. Laurales
6. Magnoliales
7. Nymphaeales
8. Papaverales
9. Piperales
10. Ranunculales

Komparacija tri klasifikacijska sistema

APG II	Cronquistov sistem	Tradicijski sistem
Amborellaceae Nymphaeaceae [+ Cabombaceae] Austrobaileyales Chloranthaceae Ceratophyllales Magnoliide Canellales Piperales Laurales Magnoliales Aristolochiales Eudikotiledone Bazne eudikotiledone Ranunculales Buxales Trochodendrales Proteales Gunnerales Berberidopsidales Dilleniales Caryophyllales Saxifragales Santalales Vitaceae Rosidae Bazne Rosidae Crossosomatales Geraniales Myrtales Eurosidae I Zygophyllales Celastrales Malpighiales Oxalidales Fabales Rosales Cucurbitales Fagales EurosideII Brassicales Malvales Sapindales Asteride Bazne asteride Cornales Ericales Euasteride I Garryales Solanales Gentianales Lamiales Neklasificirane: Boraginales Euasteride II Aquifoliales Apiales Dipsacales Asterales	Magnoliopsida Magnoliidae (većinoma bazne dikotiledone) Magnoliales Laurales Piperales Aristolochiales Illiciales Nymphaeales Ranunculales Papaverales Hamamelidae Trochodendrales Hamamelidales Daphniphyllales Didymelales Eucommiales Urticales Leitneriales Juglandales Myricales Casuarinales Caryophyllidae Caryophyllales Polygonales Plumbaginales Dilleniidae Dilleniales Theales Malvales Lecythidales Nepenthales Violales Salicales Capparales Batales Ericales Diapensiales Ebenales Primulales Rosidae Rosales Fabales Proteales Podostemales Haloragales Myrtales Rhizophorales Cornales Santalales Rafflesiales Celastrales Euphorbiales Rhamnales Polygalales Sapindales Geraniales Apiales Asteridae Gentianales Solanales Lamiales Callitrichales Plantaginales Scrophulariales Campanulales Rubiales Dipsacales Calycerales Asterales	Razred: Magnoliopsida (=Dicotyledoneae) Podrazred: Magnoliidae Red: Magnoliales (magnolijevci) Red: Laurales (lovorovci) Red: Winterales (vinterjevci) Podrazred: izolirane grupe nejasnog taksonomskim položaja Red: Illiciales Red: Chloranthales Red: Piperales Red: Aristolochiales Red: Rafflesiales Podrazred: Nymphaeidae Red: Nymphaeales Red: Ceratophyllales

Povezano

• Biljke
• Cvjetnica
• Monokotiledone biljke