Megara

Ovo je članak o drevnom grčkom gradu. Za istoimeni grčki mitološki lik v. Megara (mitologija).

Megara (grčki: Μέγαρα ('Velike kuće')) je grad (23.032 stanovnika godine 2001.) u Atici u Grčkoj. Nalazi se u sjevernom dijelu Korintske prevlake nasuprot otoka Salamine, koji je u drevno doba pripadao Megari, a kasnije ga je preuzela Atena.

megara  (Μέγαρα)
Lokacija
Koordinate	38°00′N 23°20′E
Vremenska zona:	EET/EEST (UTC+2/3)
Visina (centar):	4 m (13 ft)
Vlasti
Država:	Grčka
Periferija:	Atika
Prefektura:	Zapadna Atika
Gradonačelnik:	Dimitrios G. Stratiotis
Statistike o stanovništvu (godine 2001)
Uže gradsko jezgro
- Stanovništvo:	28.195
- Area:[1]	322,210 km² (124 sq mi)
- Gustina:	88 /km² (227 /sq mi)
Kodovi
Poštanski kodovi:	191 00
Pozivni brojevi:	22960
Web-sajt
www.megara.gr

Historija

Megara je bila jedna od četiri oblasti Atike, utjelovljena u četiri mitska sina kralja Pandiona II, od koga je Nisos bio vladar Megare. Megara je također bila trgovačka luka, a narod koristio brodove i bogatstvo kako bi stekao prednost nad vojskama susjednih polisa. Imala je dvije luke , Pegae, na zapadu i Korintskom zaljevu i Nisaeau, na istoku i Saronskom zaljevu Egejskog mora.

U historijsko doba je Megara bila rani vazal Korinta, u čije ime su kolonisti Megare osnovali Megaru Hyblaeu, mali polis sjeverno od Sirakuze na Siciliji. Megara je potom vodila s Korintom rat za nezavisnost, i kasnije (cca. 667. pne.) osnovala Bizantij, isto kao i Kalhedon.

U peloponeskom ratu (cca. 431. pne.-404. pne.), Megara je bila saveznica Sparte. Megarski ukaz se smatra jednim od "uzroka" tog rata. ("Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History" Pomeroy, Burstein, Donlan, Roberts; OUP 1999)

Najpoznatiji građanin Megare u antici bio je Byzas. Megaranci su u prošlosti bili poznati po svojoj sklonosti da grade i bogato ukrašavaju hramove. Sv. Jeronim je 409. godine (pismo cxxiii.15 ) pisao "Postoji uzrečica o Megarcima... 'Grade kao da će živjeti vječno; žive kao da će umrijeti sutra.'"

Općina Megara

Danas se Megara smatra predgrađem Atene. Oko 28.195 stanovnika živi opžini. Nalazi se oko 42 km zapadno od Atene u prefekturi Zapadna Atika, a povezana je auto-cestom za Peloponez, Zapadnu Grčku i Atenu. Također je vezana uz prigradsku željeznicu. Megara se nalazi u ravnici Megaris. Ima najveću površinu od svih općina u periferiji Atika, kao i najveći broj stanovnika Zapadne Atike. Lokalnom ekonomijom je dominirala poljoprivreda sve do masovne izgradnje stambenih objekata 1960-ih i 1970-ih.

3 km južno od Megare je naselje Pachi, poznato po ribljim restoranima. Nea Peramos je susjedni grad na istoku, a Kakia Skala na zapadu. Na jugu je vojni aerodrom. Južno od Megare je Megarski zaljev. Najveća naselja u općini su Kinéta (1972), Spárta (712), Vlycháda (694) i Aigeiroúses (479).

Komune

• Kineta
• Sparta

Stanovništvo kroz historiju

Godina	Stanovništvo komune	Promjena	Stanovništvo općine
1981.	20.814	-
1991.	20.403	-411/-1,97%	25.061
2001.	23.032	2.629/12,89%	28.195

Vanjske veze

Megara na Wikimedijinoj ostavi

• GTP - Ancient Megara
• GTP - Megara
• GTP - Municipality of Megara
• Indexmundi - Megara
• Karte i aviosnimke:
  • Geographical coordinates: 37°59′40″N, 23°20′18″E
  • Mapquest - Megara

Sjeverozapad: Korintski zaljev	Sjever: Vilia i Mandra	Sjeveroistok: Mandra
Zapad: Loutraki i Agioi Theodoroi	Megara	Istok: Nea Peramos
	Jug: Saronski zaljev, Megarski zaljev (SE)