Meteorski pljusak

Meteorski pljusak, meteorska kiša ili meteorski roj je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu (radijanta). U obilnome meteorskom pljusku u jednom satu pojavi se više desetaka ili stotina meteora. Pljusak traje od nekoliko sati do više dana. Meteorski pljuskovi potječu s putanja postojećih ili iščezlih kometa, najčešće se pojavljuju s periodom od jedne godine, na primjer Liridi (22. travnja), Perzeidi (11. ili 12. kolovoza), Andromedidi (14. studenoga), Leonidi (16. do 18. studenoga), Geminidi (13. prosinca) i drugi. ^[1] Ovi su meteori zapravo svemirske krhotine koje velikim brzinama udaraju u Zemljinu atmosferu, pri čemu se na nebu, na putanji meteora, pojavljuju svijetle trake. Većina je dijelova manja od zrna pijeska, pa ih jako mali broj dospije do tla. Ostatci koji su dovoljno veliki da prežive pad nazivaju se meteoritima. Meteorske su kiše vrlo rijetka pojava, zbiju se tek nekoliko puta unutar jednog stoljeća. Pojam meteorske kiše (pljuska) neki poistovjećuju s pojmom meteorskog potoka, što je pogrešno.

Leonidi iz 1866., ilustracija.

Perzeidi, meteorski roj.

Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009.

Astronomi amateri motre noćno nebo za vrijeme meteorskog pljuska (meteorske kiše) Perzeida.

Pogled s Međunarodne svemirske postaje na meteore koji prolaze kroz atmosferu.

Uzroci

Kako se približavanjem kometa Suncu povećava temperatura na njegovoj površini, led se počinje topiti i topljenjem leda komet se počinje raspadati te se tom vrtnjom oko Sunca kometi mrve. Iza njega ostaje trag prašine i komadića stijena. Ako se kometova putanja presiječe sa Zemljinom i na Zemljinoj stazi ostavi prašine, Zemlja će svake godine ulijetati u taj oblak prašine. Zbog trenja zraka u atmosferi, čestice prašine se zapale i u atmosferi nakratko ostave sjajan trag - nastaje meteor. Visina na kojoj nastaju ti tragovi izgaranja je od 40 do 80 km. Brzina kojom udaraju je oko 62 km/s (Perzeidi), te je velika rijetkost da meteor dođe do tla.

Meteorski rojevi nastaju s ulaskom Zemlje u oblak sitnih krutih čestica. Promatrajući staze meteora, čini nam se, zbog perspektive, da izviru iz jednog područja neba; to je radijant. Meteorskih rojeva ima nekoliko desetaka i odlikuju se dobom godine kada se javljaju. Rojevi nastaju od kometa koji još postoje ili koji su već nestali. Čak je i za mnoge sporadičke meteore nađeno da stižu s kometskih staza. No to ne isključuje mogućnost da rojevi nastaju u području ekliptike i na neki drugi način. Kometi su praćeni oblakom praha koji je najveće gustoće u blizini samog kometa; oblak praha protegnut stazom zvat ćemo meteorskim potokom. Na stazama starih kometa, a i kometa koji su nestali, prah je rasprostrt jednoliko. Do razlike u jačini pljuskova od godine do godine dolazi ako prah nije rasprostrt jednoliko uzduž potoka, jer Zemlja nije u prilici prijeći potok uvijek na mjestu istog zgušćenja. Potoke meteora poremećuje osim toga privlačna sila planeta. Pljusak traje po više dana. Među rojevima ima takvih koji su otkriveni danju, uz pomoć radiolokacije. Oni mogu prestavljati iste rojeve koji se u drugom dijelu godine jave noću. Jedan od dnevnih jesu β - tauridi, a njemu odgovaraju noćni, tauridi. ^[2]

Poznate meteorske kiše

Najpoznatija meteorska kiša su Perzeidi ili Suze svetog Lovre. Vidljivi su u noći sa 12. na 13. kolovoza.

Radijant

Glavni članak: Radijant

Radijant (prema lat. radians, genitiv radiantis: koji zrači, sja) je točka na nebeskoj sferi iz koje se čini da se širi roj meteora. ^[3]

Liridi

Glavni članak: Liridi

Liridi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Liri, pojavljuje se oko 20. travnja, a stiže s putanje kometa Thatcher. Opaža se već 2 500 godina, a posebno je bio jak 15. pr. Kr. ^[4]

Perzeidi

Glavni članak: Perzeidi

Perzeidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Perzeju, zapaža se od 25. srpnja do 20. kolovoza, s najvećom učestalošću 12. kolovoza kad se može pojaviti i 80 meteora na sat. Ti se meteori gibaju srednjom geocentričnom brzinom od 60 km/s. Potječe s putanje kometa Swift-Tuttle. ^[5] U narodu je poznat po nazivu Suze svetog Lovre.

Andromedidi

Glavni članak: Andromedidi

Andromedidi ili Bielidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Andromedi, pojavljuje se od 23. do 27. studenoga. Potječe s putanje Bielina kometa. ^[6] Bielin komet (označen kao 3D/Biela) bio je s putanjom u blizini Zemljine. Nije se ničim odlikovao do 1846., kada mu se jezgra razdvojila. Razdvajanje je nastavljeno pa je 1852. viđen u dva dijela razmaknuta za 2 milijuna kilometara. Nikad više poslije toga nije viđen, ali su se umjesto njega počeli od 1872. javljati meteorski pljuskovi. Tako je dokazano da meteorski rojevi potječu od kometa i stižu njihovim stazama, uzduž kojih se raspršuju. Meteori Bielidi zapažaju se i danas, no u sve manjem broju.

Leonidi

Glavni članak: Leonidi

Leonidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Lavu, pojavljuje se oko 17. studenoga. Ima maksimum, s posebno mnogo meteora, svake 33 godine, a potječe s putanje dugoperiodičnoga kometa Tempel-Tuttle. Najobilniji je pljusak bio 1833., s približno 35 000 meteora na sat. ^[7]

Geminidi

Glavni članak: Geminidi

Geminidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježdu Blizancima, pojavljuje se u prvoj polovici prosinca. Potječe s putanje planetoida Faeton (3200 Phaethon). ^[8]

Drakonidi

Glavni članak: Drakonidi

Drakonidi ili Giacobinidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Zmaju, pojavljuje se oko 8. listopada. Potječe od rasprsnuta materijala kometa Giacobini-Zinner. ^[9]

Popis meteorskih pljuskova

Bilješka: datumi su točni za 2014.^[10]

Naziv	Datum	Vrhunac	Rekt.	Dekl.	Brzina (km/s)	Meteora na sat	Izgled	Potiče od [11]
Povremeni izvor	10. rujna – 10. prosinca	višestruko	različito	različito	30	4	blijed
Kvadrantidi	28. prosinca – 12. siječnja	4. siječnja	15	+49	41	120	sjajan	2003 EH1 ?
Dnevni capri.-sagit.	13. siječnja – 29. veljače	2. veljače	21	−23	29	7
Alfa centauridi	28. siječnja – 21. veljače	8. veljače	14	−59	56	6	sjajan
Theta centauridi	23. siječnja – 12. ožujka	10. veljače	15	−44	66	3
Gama normidi	25. veljače – 22. ožujka	14. ožujka	16	−50	56	6	sjajan
Kapa serpentidi	1. – 7. travnja	5. travnja	15	+18	46	4
Virginidi	22. ožujka – 26. travnja	17. travnja	12	+10	20	5
Liridi	16. – 25. travnja	22. travnja	18	+34	49	18	sjajan	Komet Thatcher
Pi pupidi	15. – 28. travnja	23 . travnja	7	−45	18	različito	sjajan	Komet Grigg–Skjellerup
Eta akvaridi	19. travnja – 28. svibnja	5. svibnja	23	−1	66	65	sjajan	Halleyjev komet
Omega cetidi	5. svibnja – 9. svibnja	7. svibnja	1	−7	38	8
Eta liridi	3. svibnja – 14. svibnja	8. svibnja	19	+44	43	3	blijed
Kamelopardalidi	23. svibnja - 24. svibnja	24. svibnja	8	+79	19	2		Komet 209P/LINEAR ?
Dnevni epsilon arietidi	4. svibnja – 6. lipnja	15. svibnja	3	+21	23	4
Alfa skorpidi	21. travnja – 26. svibnja	15. svibnja	16	−29	33	3
Južni omega skorpidi	23. svibnja – 15. lipnja	31. svibnja	17	−22	26	5
Sjeverni omega skorpidi	23. svibnja – 15. lipnja	31. svibnja	17	−15	23	5
Arietidi	22. svibnja – 2. srpnja	7. lipnja	3	+24	37	54		1566 Icarus ?
Dnevni zeta perzeidi	20. svibnja – 5. srpnja	9. lipnja	4	+28	27	20
Lipanjski liridi[12]	11. – 21. lipnja	16. lipnja	19	+44	20	3
Južni lipanjski akvilidi	9. lipnja – 2. srpnja	16. lipnja	19	−5	39	3
Pi Cetidi	16. lipnja – 4. srpnja	26. lipnja	2	−12	68	4
Lipanjski bootidi	22. lipnja – 2. srpnja	27. lipnja	15	+48	18	različito	sjajan
Dnevni beta tauridi	5. srpnja – 17. srpnja	28.lipnja	6	+24	31	10
Tau akvaridi	27. lipnja – 6. srpnja	28. lipnja	23	−12	66	7
Srpanjski fenicidi	24. lipnja – 18. srpnja	12. srpnja	2	−48	48	4
Sjeverni delta akvaridi	15. srpnja – 25. kolovoza	26. srpnja	23	0	42	4
Piscis austrinidi	15. srpnja – 10. kolovoza	27. srpnja	23	−30	35	5	blijed
Južni delta akvaridi	12. srpnja – 23. kolovoza	29. srpnja	23	−16	41	16	blijed
Beta kasiopeidi	3. srpnja – 19. kolovoza	29. srpnja	24	59	52	10
Alfa kaprikornidi	3. srpnja – 5. kolovoza	29. srpnja	20	−10	23	5	sjajan
Eta eridanidi	3. – 14. kolovoza	9. kolovoza	3	−13	65	6
Perzeidi	17. srpnja – 24. kolovoza	12. kolovoza	3	+58	59	100	sjajan	Komet Swift-Tuttle
Kapa cignidi	3. – 25. kolovoza	17. kolovoza	19	+59	25	3	blijed
Gama doradidi	27. kolovoza – 3. rujna	28. kolovoza	4	−50	42	5
Alfa aurigidi	28. kolovoza – 5. rujna	31. kolovoza	6	+39	66	6	sjajan
Rujanski epsilon perzeidi	5. – 21. rujna	9. rujna	3	+40	64	5	blijed
Dnevni sekstantidi	26. rujna – 3. listopada	1. listopada	10	−2	33	20
Drakonidi	6. – 10. listopada	8. listopada	17	+54	20	različito	srednje	Komet Giacobini-Zinner
Južni tauridi	10. listopada – 20. studenog	10. listopada	2	+9	27	5	sjajan
Delta aurigidi	10. – 18. listopada	11. listopada	6	+44	64	2	blijed
Epsilon geminidi	14. – 27. listopada	18. listopada	7	+27	70	3	blijed
Orionidi	2. listopada – 7. studenog	21. listopada	6	+16	66	25	sjajan	Halleyjev komet
Leo minoridi	19. – 27. listopada	24. listopada	11	+37	62	2	blijed
Sjeverni tauridi	20. listopada – 10. prosinca	12. studenog	4	+22	29	5	sjajan
Studeni jota aurigidi	1. – 23. studenog	15. studenog	5	+33	36	8
Leonidi	6. – 30. studenog	17. studenog	10	+22	71	15	sjajan	Komet Tempel–Tuttle
Alfa monocerotidi	15. – 25. studenog	21. studenog	8	+1	65	različito	sjajan
Andromedidi	23. – 27. studenog	25. studenog	1	+37	19	3	blijed	Bielin komet
Fenicidi	28. studenog – 9. prosinca	6. prosinca	1	−53	18	različito	srednje
Pupid-Velidi	1. – 15. prosinca	višestruko	8	−45	40	10	srednje
Monocerotidi	27. studenog – 17. prosinca	8. prosinca	7	+8	42	2	blijed
Sigma hidridi	3. – 15. prosinca	11. prosinca	8	+2	58	3	blijed
Geminidi	7. – 17. prosinca	13. prosinca	7	+33	35	120	srednje	3200 Phaethon
Comae berenicidi	12. – 23. prosinca	15. prosinca	12	+18	65	3	blijed
Prosinački leonis minoridi	5. prosinca – 4. veljače	19. prosinca	11	+30	64	5	blijed
Ursidi	17. – 26. prosinca	23. prosinca	14	+76	33	10	blijed
Zeta aurigidi[13]	14. prosinca – 16. lipnja	13. siječnja	77,5	+39,3	14.2		spori

Povezano

• Meteorski potok
• Meteoridsko vlakno
• Meteor
• Asteroid
• Komet