Mikrotija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Mikrotija (latinski: ) je kongenitalna hipoplazije koja se karakteriše izuzetno malom ušnom školjkom sa slabije ili jače izraženim deformitetima pojedinih anatomskih delova školjke.[1] Javlja se u jednom slučaju na 8.000—10.000 živorođene dece godišnje. Jednostrana mikrotija često utiče i na desno uvo.[2][3]
Remove ads
Embrionalni razvoj ušne školjke i mikrotija
Razvoj ušne školjke počinje na početku drugog meseca fetalnog života, kada se u najproksimalnijem delu pojavljuju prve škržne brazde - male krvžice (latinski: ), od kojih se tri nalaze na mandibularnom, a tri na hiodinom luku. One rastu nejednakom brzinom, neke ostaju gotovo nepromenjene, kao npr. one iz kojih se razvijaju tragus, antitragus, i lobulus ušne školjke, a druge rastu u debljinu i širinu, stvarajući nabore ušne školjke. Potpuno razvijena uška može se uporediti sa duguljastom školjkom, koja je u osoba bele rase otprilike ovalna, dok je kod osoba crne rase okrugla ili četvrtasta.
Zbog nedovoljnog rasta ili nepravilnog i nepotpunog srastanja pojedinih pomenutih kvržica mogu nastati razni deformiteti ušne školjke, među kojima je i mikrotija - izuzetno mala ušna školjka.
Remove ads
Etiologija
Mikrotija je najverovatnije dominantno nasledna bolest ljudskog uva koja je često praćena i poremećajima razvoja spoljnjeg ušnog kanala (atrezija). Uzrok nastanka ove anomalija pored naslednih poremećaja mogu biti i:[4]
- infekcija tokom trudnoće,
- vaskulrani incidenti,
- loše prezentacija ploda tokom trudnoće,
- udružene anomalije uva, glave i drugih organa.
Terapija
U lečenju se primenjuju plastično-hirurški zahvati ili se upotrebljavaju proteze ušne školjke od plastične mase.[5][6]
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads