Namib

Namib je velika pustinja u jugozapadnoj Africi. Ime Namib na nama jeziku znači „prostrano mjesto」 i doista pustinja zauzima područje od oko 50.000 km², pružajući se nekih 1.600 km duž Atlantskog oceana obalom Angole, Namibije (država Namibija je dobila ime po pustinji) i Južne Afrike. Od istoka na zapad njena širina varira između 50 i 160 km.

Rasprostiranje pustinje Namib

Dina 7, najviša pješčana dina na svijetu, u pustinji Namib, Namibija

Zalazak sunca u prirodnom rezervatu Namib Rand, Namibija

Satelitska snimka pustinje

Ovo područje se smatra najstarijom pustinjom na svijetu, koja je ovakve sušne i polusušne uvjete imala bar 80 milijuna godina. Njenu neplodnost izaziva oštar suhi zrak koga rashlađuje hladna benguelska struja koja teče duž obale. Pustinja ima manje od 10 mm kiše godišnje i gotovo je u potpunosti neplodna.

Iako je pustinja gotovo nenastanjena i nepristupačna, postoje povremena naselja u Sesriemu, blizu poznatog Sossusvleia i velike skupine pješčanih dina koje su, s visinom do 340 metara, najviše pješčane dine na svijetu.

Međusobno djelovanje vlažnog zraka s mora i suhog zraka iz pustinje izaziva ogromne magle, oko 180 dana godišnje.^[1] Zbog toga je „Namibijsko pješćano more」, glavnina Namiba površine od 3 milijuna hektara, upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi 2013. godine kao „jedina obalna pustinja na svijetu u kojoj na prostrana polja dina djeluje magla」^[2]. Naime preko polustvrdnutog sustava drevnih dina kreće se mlađi sustav nastao od materijala iz tisuća kilometara udaljene unutrašnjosti, donešen rijekama Carunjamba (sjeverna granica Namiba) i Olifants (južna granica Namiba), oceanskim strujama i vjetrom. Ovaj krajolik iznimne ljepote sastoji se od polja šljunka, obalnih ravnica, stjenovitih brda, hridi unutar ergova, obalnih laguna i kratkotrajnih rijeka.^[2]

Zajedno s Obalom kostura koja čini sjevernu obalu Namiba, Namib je poznat i kao mjesto mnogih brodoloma, uglavnom zbog namibske magle. Neki od potopljenih brodova mogu se naći i po 50 metara duboko na obali, jer pustinja lagano klizi prema moru, lagano zauzimajući more.

Jedini izvor vode u pustinji je magla koja je zaslužna za veliki broj neobičnih vrsta biljaka i životinja koji se mogu pronaći samo u ovoj pustinji. Endemske vrste beskralježnjaka, reptila i sisavaca su se prilagodili brojnim i stalno izmjenjivim mikrohabitatima i ekološkim nišama.^[2] U blizini mora su hladne oceanske vode prepune riba i tu obitava velika populacija smeđih foka i morskih ptica, kojima se hrane „lavovi Obale kostura」.^[3] Prema unutrašnjosti se nalazi Nacionalni park Namib-Naukluft, najveći lovni park u Africi, u kojemu obitava određeni broj afričkih slonova, planinskih zebri i drugih velikih životinja.

Namib je važna lokacije za iskopavanja tungstena, soli i dijamanata.

• 
  Sossusvlei je slano i glinovito područje nastalo slivanjem povremenih rijeka okruženo velikim dinama.
• 
  Tzv. „Dugi zid」 je obala Namiba uz zabranjeno dijamantno područje Sperrgebiet
• 
  Gusta jutarnja magla s oceana kod Sossusvleija
• 
  Endemska i monotipska Welwitschia mirabilis se smatra za „živi fosil」 Namiba
• 
  Oriks antilopa je najveći papkar Namiba