Neornithes
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Moderne ptice (podrazred Neornithes) su najrecentniji zajednički predak svih živućih ptica (razred Aves) i svi njegovi potomci.
.jpg)
Moderne ptice karakterizira kljun bez zuba i visoka metabolička stopa i stopa rasta. Većina može letjeti, pri čemu izuzetke predstavljaju nojevke, pingvini i veliki broj endemičnih otočnih vrsta. Moderne ptice također imaju jedinstven probavni i respiratorne sisteme koji su izrazito prilagođeni omogućavanju funkcije leta. Neke ptice, naročito vrane i papagaji, spadaju među najinteligentnije životinjske vrste; kod velikog broja ptičjih vrsta posmatrana je izrada i korištenje alata, a mnoge društvene vrste pokazuju kulturno prenošenje znanja na nove generacije.
Mnoge se vrste modernih ptica svake godine sele na velike razdaljine, a još ih veći broj vrši kratka neredovna kretanja. Ptice su društvene; komuniciraju vizuelnim signalima, glasanjem i pjevanjem, te učestvuju u društvenim tipovima ponašanja, kao što je hranjenje mladih i lov, okupljanje u jata i tjeranje grabežljivaca. Velika većina ptičjih vrsta je društveno monogamna, obično na jednu sezonu, ponekada na veći broj godina, ali rijetko za cijeli život. Kod nekih vrsta je vanparna kopulacija česta; druge vrste imaju sisteme razmnožavanja koji su poliginični ("mnogo ženki") ili, dosta rjeđe, poliandrični ("mnogo mužjaka"). Jaja se obično polažu u gnijezdo i na njima leže roditelji. Kod većine je ptica zastupljen produžen period brige za mlade nakon izlijeganja.
Remove ads
Klasifikacija
Moderne ptice dijele se na dva nadreda: Palaeognathae (tinamui i nojevke) i izrazito raznolike Neognathae, u koje spadaju sve ostale ptice. Ovisno o taksonomskoj tački gledišta, broj ptičjih vrsta varira između 8800 i 10 200. Obično se prihvata da su pripadnici Neornithes evoluirali u periodu krede i da je do razdvajanja Palaeognathae i Neognathae, a kasnije i Galloanserae (kokoši) i ostalih pripadnika Neognathae, došlo prije K-T izumiranja (najraniji fosilni ostaci koji sigurno spadaju u grupu Neornithes potiču od mogućeg pripadnika Galloanserae, Austinornisa, starosti oko 85 mil. god.,[2] iako bi 130 miliona godina star Gallornis straeleni također mogao biti pripadnik Neornithes[3]). Međutim, različiti su stavovi po pitanju toga da li je do širenja preostalih neognata došlo prije ili nakon izumiranja dinosaura.[4] To neslaganje dijelom je izazvano divergencijom u dokazima, pri čemu rezultati molekularnog datiranja ukazuju na širenje tokom krede, dok fosilni ostaci ukazuju na širenje u tercijaru. Pokušaji da se molekularni i fosilni dokazi usklade pokazali su se kontroverznima.[4][5]
Klasifikacija modernih ptica je sporna. Djelo Sibleya & Ahlquista Filogenija i klasifikacija ptica (Phylogeny and Classification of Birds) iz 1990. izuzetno je bitno djelo o klasifikaciji ptica, iako je često predmet rasprava i ravizija. Čini se da veća količina dokaza ukazuje na to da redovi modernih ptica čine tačne taksone. Međutim, naučnici se ne slažu po pitanju srodstva među redovima; za rješavanje tog problema iskorišteni su dokazi iz anatomije modernih ptica, fosili i DNK, ali nije došlo do jakog konsenzusa. U novije vrijeme novi fosilni i molekularni dokazi pružaju sve jasniju sliku evolucije redova modernih ptica.
Prema tradicionalnoj klasifikaciji u Neornithes također spada i treći nadred, Odontognathae, u koji spadaju napredne ptice sa zubima iz perioda krede, kao što su Hesperornis i Ichthyornis.[6] Međutim, taj je nadred vjerovatno parafiletičan i nalazi se iznad krunske grupe ptica. Nije sasvim jasno da li su i Palaeognathae također parafiletična grupa ili predstavljaju primitivan evolutivni stepen ptica.[7]
Taksonomija
Ispod je predstavljena filogenija primitivnih ptica; prikazuje moderne ptice i izumrle grupe (pojednostavljeno prema Chiappe, 2007[8]):
| Aves |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ispod je predstavljen popis taksonomskih redova podrazreda Neornithes (modernih ptica).
Podrazred Neornithes
- Palaeognathae:
- Struthioniformes (nojevi, emui, kiviji i srodnici)
- Tinamiformes (tinamui)
- Neognathae:
- Galloanserae:
- Anseriformes (patkarice)
- Galliformes (perad)
- Neoaves:
- Gaviiformes (plijenori)
- Podicipediformes (gnjurci)
- Procellariiformes (albatrosi, burnice i srodnici)
- Sphenisciformes (pingvini)
- Pelecaniformes (pelikani i srodnici
- Ciconiiformes (rode i srodnici)
- Phoenicopteriformes (plamenci)
- Falconiformes (sokolovi, orlovi, jastrebovi i srodnici)
- Gruiformes (ždralovi i srodnici)
- Charadriiformes (galebovi, prepeličarke, zviždovke i srodnici)
- Pteroclidiformes (sadže)
- Columbiformes (golubice i golubovi)
- Psittaciformes (papige i srodnici)
- Cuculiformes (kukavice, turakoi, hoacin)
- Strigiformes (sove)
- Caprimulgiformes (legnji i srodnici)
- Apodiformes (lastavice i kolibriji)
- Coraciiformes (vodomari)
- Piciformes (djetlići i srodnici)
- Trogoniformes (trogoni)
- Coliiformes (mišjakinje)
- Passeriformes (pjevice)
- Galloanserae:
Napomena: Ovaj popis većinom se zasniva na tradicionalnoj klasifikaciji (tzv. Clementsovom redu) – sa dodatkom često prihvaćenih kladusa Galloanserae i Neoaves. Na osnovu molekularnih podataka razvijena je radikalno drukčija klasifikacija, poznata kao Sibley-Monroe klasifikacija ili Sibley-Ahlquist taksonomija). Neki od prijedloga Sibley-Ahlquist taksonomije imali su znatnog utjecaja na taksonomsko razmišljanje, pri čemu Galloanserae snažno podržavaju noviji molekularni, fosilni i anatomski dokazi.[4] Sa sve boljim i boljim dokazima, postalo je moguće testirati neke od značajnijih prijedloga Sibley-Ahlquist taksonomije, sa povoljnim rezultatima (za primjer vidjeti Charadriiformes, Gruiformes ili Caprimulgiformes). Međutim, danas većina naučnika odbacuje mnoge prijedloge Sibley-Ahlquist taksonomije, kao što je spajanje mnogih nesrodnih redova u znatno povećan Ciconiiformes.
Filogenija
Bazalne divergencije modernih ptica na osnovu Hackett et al. (2008).[9]
| Neornithes |
| ||||||||||||
Remove ads
Izvori
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads