FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
FIFA Svjetsko prvenstvo 1950 je bilo četvrto izdanje FIFA Svjetskog prvenstva, koje se od 24. lipnja do 16. srpnja 1950. godine održalo u Brazilu. Ovo je bilo prvo svjetsko prvenstvo nakon onog 1938. jer su planirana prvenstva 1942. i 1946. otkazana zbog Drugog svjetskog rata. Bilo je to prvo prvenstvo održano u Brazilu, koji je ujedno bio i veliki favorit turnira. Ipak, prvak je po drugi put postao Urugvaj, koji je slavnom pobjedom na Maracani (Maracanazo) nadvisio Brazil. Ovo je bio jedini turnir koji nije odlučen jednom finalnom utakmicom.
Odigrane su ukupno 22 utakmice kroz dvije grupne faze, a postignuto je ukupno 88 golova, odnosno četiri po utakmici. Najbolji strijelac bio je Brazilac Ademir s osam golova. Ovo je također bilo prvo natjecanje na kojem se, za pehar prvaka, koristio naziv Trofej Julesa Rimeta, kako bi se komemirirala 25. godina Rimetova vođenja FIFA-e.
Remove ads
Izbor domaćina
Zbog Drugog svjetskog rata, Svjetsko prvenstvo nije organizirano od 1938.; planirana Svjetska prvenstva u 1942. i 1946. bila su otkazana. Nakon rata, FIFA je željela organizirati turnir u najkraćem mogućem roku. U razdoblju nakon rata, veći dio Europe je ležao u ruševinama. Kao rezultat toga, FIFA je imala poteškoća s pronalaženjem država zainteresiranih za organizaciju Svjetskog prvenstva; mnoge vlade država su vjerovale da bi njihova mala sredstva trebala biti posvećena višim prioritetima od sportskog događaja. Iako je FIFA planirala održati prvo svjetsko prvenstvo nakon rata 1949. godine, Brazil je u svojoj kandidaturi 1946. godine predložio da se turnir održi 1950. godine[1]. Uz Brazil, jedini konkurent bila je Njemačka, koja je ujedno konkurirala Brazilu i za, nikada održano, SP 1942. godine. Zbog toga što su se prethodna dva prvenstva održala na evropskom tlu, FIFA je ponovno odlučila dati priliku Južnoj Americi nakon što je Brazil odlučio biti organizator.
Remove ads
Kvalifikacije
Nije sudjelovala
Povukla se ili FIFA nije odobrila sudjelovanje
Nije se kvalificirala
Kvalificirala se za završnicu
Kvalificirala se za završnicu, ali se povukla
Nakon osiguranog organizatora svjetskog prvenstva, FIFA se i dalje morala truditi da nagovori države da šalju svoje reprezentacije na takmičenje. Italija je bila zainteresirana da brani svoju titulu od prije dvanaest godina i posljednjeg svjetskog prvenstva, ali teško stanje u državi, kao i u čitavoj Evropi, odgovorilo je igrače od nastupa. Ipak, nakon što je FIFA Italijanima nadoknadila sve putne troškove, pristali su otputovati u daleki Brazil.
Za razliku od Italije i Austrije, dvije vrlo uspješne prijeratne reprezentacije, koje nisu bile predmet FIFA-inih sankcija, Japanu i okupiranoj Njemačkoj nastupanje u kvalifikacijama bilo je zabranjeno. Međutim, reprezentaciji Saarlanda nastupanje je bilo dozvoljeno iako su bili pod francuskom okupacijom i usprkos tome što Nogometni savez Zapadne Njemačke nije ponovno pokrenut. Reprezentacijama Ujedinjenog Kraljevstva također je bilo dopušteno takmičenje nakon što su se vratile pod okrilje FIFA-e poslije sedamnaestogodišnjeg izbivanja. Odlučeno je da će se koristiti British Home Championship, turnir s četiri reprezentacije od koje bi dvije najbolje dobile pravo nastupanja u kvalifikacijama. Prvoplasirani su bili Englezi, a drugoplasirani Škoti, međutim Škoti su odbili nastupiti razočarani time što nisu najbolja britanska reprezentacija.
Indijci su odustali od takmičenja jer im FIFA nije dopustila da nastupaju bosonogi. Uz Indiju, odustala je i Turska, a kao zamjene pozvane su Francuska i Portugal. Ipak obje reprezentacije su na kraju odbile taj poziv. U početku je Francuska pristala nastupiti, ali kada je saznala da će odigrati dvije utakmice u gradovima međusobno udaljenim tri hiljade kilometara poslala je FIFA-i negativan odgovor. Na kraju, samo 13 reprezentacija je učestvovalo na svjetskom prvenstvu za razliku od predviđenih 16, baš kao i na prvom izdanju Svjetskog prvenstva, igranom 1930. godine.
Remove ads
Pravila i format
Prvobitna ideja je bila 16 reprezentacija podijeljenih u četiri grupe sa po četiri reprezentacije. Zbog otkazivanja nekih reprezentacija na turniru je sudjelovalo 13 reprezentacija, koje su bile podijeljene u četiri grupe. Prvu i drugu grupu su sačinjavale četiri reprezentacije, treću tri dok su posljednju četvrtu grupu sačinjavale samo dvije reprezentacije. Pobjednici grupa igrali bi u završnoj, finalnoj grupi gdje bi pobjednik grupe bio novi svjetski prvak.
Gradovi i stadioni
Remove ads
Finalni ždrijeb
Suci
|
|
.svg){kind=small}
Remove ads
Rezultati
Grupna faza
Kvalificirali se u finalni krug
Grupa 1
Grupa 2
Grupa 3
Grupa 4
Finalna grupa
Remove ads
Statistike i nagrade
Statistike
|
Prvi pogodak Najbrži pogodak Najkasniji pogodak
Najviše golova na utakmici Najmanje golova na utakmici
Najstariji igrač s nastupom[2]
Najmlađi igrač s nastupom[2]
|
Najstariji igrač s postignutim golom[2]
Najmlađi igrač s postignutim golom[2]
Prvi hat-trick Igrač s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici
Momčad s najviše postignutih pogodaka
Momčad s najviše primljenih pogodaka
Momčad s najmanje primljenih pogodaka
Momčad s najmanje postignutih pogodaka
|
Strijelci
- 8 golova
Ademir
- 5 golova
Óscar Míguez
- 4 gola
|
|
|
- 3 gola
|
|
|
- 2 gola
|
|
|
- 1 gol
|
|
|
- Autogolovi
José Parra (protiv Brazila)
Nagrade
| Pobjednici Svjetskog nogometnog prvenstva 1950. |
 URUGVAJ 2. naslov |
Idealna momčad
Remove ads
Konačni poredak
|
Prvak Drugoplasirani |
Trećeplasirani Četvrtoplasirani |
Prvo kolo |
Godine 1986., FIFA je objavila izvještaj u kojem je navela konačni plasman ekipa na svim prvenstvima do tada, a temeljem rezultat momčadi na pojedinom prvenstvu.[3][4] Poredak za prvenstvo 1950. je sljedeći:
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads