PRETIS

Pretis je naziv jugoslavenskog i bosanskohercegovačkog preduzeća iz oblasti metalne industrije, sa sjedištem u Vogošći, Kanton Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Ime fabrike je skraćenica od riječi - "Preduzeće Tito Sarajevo".

U Jugoslaviji

Osnovan je daleke 1948. godine kao državna firma. Prvih godina postojanja proizvodnja je najvećim dijelom bazirana za potrebe vojske, pa je PRETIS ubrzo postao najveća fabrika namjenske proizvodnje u tadašnjoj Jugoslaviji i jedna od najmodernijih u Evropi. O veličini čitavog kompleksa Pretisa - fabričkog kruga sa podzemnim objektima, najbolje govori podatak da u njemu ima čak 12 km. puteva.

U proizvodnom programu PRETIS-a bili su:^[1]

• Artiljerijska municija
• Minobacačka municija
• Tenk municija
• U kasnijem periodu, raketni projektili za VBR (višecijevni bacač raketa), tipa "ORKAN" 262 mm - najmoćnijeg oružja kojeg je proizvela i posjedovala JNA.
• Avio-bombe
• U civilnom programu se bavio konstrukcijom i izradom različitih metalnih proizvoda. Jedan od tih proizvoda je i danas poznati ekspres lonac za kuhanje popularno nazvan Pretis lonac. U bivšoj Jugoslaviji skore sve porodice su imale ovaj lonac. PRETIS je proizvodio i bicikle.^[2]

Amblem NSU-Pretis

Motocikl Pretis-NSU Prima V iz 1960 NSU - Pretis Prima D, 1959, Hubraum 125 ccm- Tehnički muzej Zagreb

Saradnja sa NSU

Godine 1955. njemačka firma NSU Motorenwerke AG se mogla nazvati najvećim proizvođačem dvotočkaša na svijetu.^[3] Desetak godina kasnije, proizvodnja motocikala je postala nerentabilna i morala je biti zaustavljena. NSU je pokušao da iskoristi svoj motociklistički potencijal i 1963. godine potpisuje ugovor sa PRETIS-om koji je preuzeo proizvodne pogone od NSU pogona motora iz grada Neckarsulma, kao i licencu za proizvodnju NSU motocikla (NSU Maxi i skutera Prima III i Prima V).^[4] Povodom ove prilike, u Sarajevu je u maju 1963. godine održan godišnji sastanak uvoznika NSU. U Sarajevo su, kao instruktori, stigli kvalifikovani radnici iz NSU, a Uprava PRETIS-a poslala je radnike u Neckarsulm na obuku.^[5]

Zbog poteškoća s devizama, Beogradski vanjskotrgovinski centar nije mogao ili nije želio otplaćivati ugovor gotovinom, već uslugama. Dogovoren je način koji se pokazao uspješnim: Pretis je djelovao kao dobavljač i proizvodio nekomplicirane pojedinačne dijelove za automobile NSU - kao što su cjevasti elementi za šasiju i stabilizatore - koji su nadoknađeni potraživanjima od Neckarsulma.^[6]

Era motocikala se takođe bližila kraju i u Jugoslaviji pa proizvodnja nije bila na očekivanom nivou. Godine 1965. u PRETIS-u počinje montaža automobila NSU Prinz. Ukupno je sklopljeno 15.000 automobila Prinz (Princ) 1000 i Prinz 1200. NSU se nije dugo zadržao u Sarajevu, pošto se ubrzo utopio u Volkswagen, ali je širom otvorio vrata Volkswagenu koji će u BiH praviti automobile sve do raspada Jugoslavije i početka rata.^[7]

Odbor NSU-a godinama nije volio govoriti o ovoj bliskoj suradnji. Bojao se da bi se njemački kupci s predrasudama mogli ustručavati kupiti automobil ako saznaju da su komponente proizvedene u zemlji čija nova industrija još nije proizvela prvoklasne performanse kvalitete prema zapadnim standardima.

U UNIS-u

Glavni članak: Tvornica automobila Sarajevo

Godine 1968. PRETIS iz Vogošće, sa još tri vojne fabrike ("Igman" iz Konjica, "Pobjeda" iz Goražda i "Slavko Rodić" iz Bugojna)^[8] ulazi u sastav državne holding kompanije UNIS (Udružena Namjenska Industrija Sarajevo), koja je vremenom postala lider metalo-prerađivačke industrije u Bosni i Hercegovini sa 50.000 zaposlenih. Primjer je proizvodni kapacitet artiljerijske municije sa približno 1.000.000 komada/godini.

VW 1200 J (buba) iz TAS

UNIS i Volkswagen osnovali su kompaniju Tvornica Automobila Sarajevo (TAS) 1972. godine. Nakon završetka montažne hale izašli su i prvi automobili tipa Volkswagen 1200 J (buba). Za kratko vrijeme umjesto bube počela je proizvodnja automobila Golf1 TAS i Caddy.

U Bosni i Hercegovini

Kompanija PRETIS d.d. se nalazi u industrijskoj zoni u Vogošći pored Sarajeva sa ukupnom površinom od 1.035.920 m2, od toga 800.000 m2 zemljišta i oko 65.000 m2 sa oko 100 objekata. Firma je 1998. godine podijeljena na dva dijela. Većinski vlasnik je Vlada Federacije BiH, a 49% drugog dijela firme je tri godine kasnije prodat privatizacijskim fondovima. Danas je PRETIS d.d renomirana kompanija i ima stalni rast proizvodnje i asortimana proizvoda. Zapošljava izuzetno iskusno visokostručno osoblje sposobno da ispuni najviše profesionalne zahtjeve, što garantuje kvalitet proizvoda.

Krajem 2013. godine Vlada Federacije BiH potpisala je memorandum o razumijevanju i strateškom partnerstvu u oblasti proizvodnje, razvoja i prometa naoružanja i vojne opreme sa američkom kompanijom Howell Machine. Time je na period od 10 godina, američka kompanija preuzela upravljanje reduzećima namjenske industrije, među kojima je i Pretis.