Papirus Ipuwer

Dijalog Ipuwera i Gospodara svega^[1] je drevna egipatska pjesma sačuvana na jednom listu papirusa, (Leidenski papirus I 344), koji se trenutno nalazi u Nacionalnom arheološkom muzeju u Leidenu u Nizozemskoj.^[2]

Rukopis je datiran u kasni 13. vijek pne. (period Devetnaeste dinastije egipatskog Novog kraljevstva). Egiptolog dr. Halpern je vjerovao kako je papirus kopija ranijeg primjerka koji potječe iz Srednjeg kraljevstva. Nekoliko egiptologa je kao datum izrade originalnog rukopisa sugeriralo Dvanaestu dinastiju i Drugi prijelazni period (cca. 1850. pne. - 1600. pne.).^[3] Rukopis se smatra djelom suvremenika koji žali zbog kaosa u koji je Egipat ušao u Drugom prijelatznom periodu, odnosno svojevrsnom historijskom fikcijom vezanom uz propast Starog kraljevstva prije nekoliko vijekova, odnosno kao svojevrsna kombinacija i jednog i drugog.

Ipuwer opisuje Egipat pogođen nizom prirodnih katastrofa i u stanju kaosa, svojevrsni izokrenuti svijet gdje su siromašni postali bogati, bogati postali siromašnima, a svuda caruju rat, glad i smrt. Jedan od simptoma nestanka starog poretka je žaljenje što su sluge prestale slušati gospodare i postali buntovni. Zbog toga, kao i izjava da je "Rijeka postala krv", neki egiptolozi smatraju pjesmu egipatskim opisom pošasti opisanih u Knjizi Izlaska u biblijskom Starom zavjetu, te je određene vjerske organizacije navode kao dokaz historijske utemeljenosti biblijskih navoda.^[4][5]

David Rohl je nedavno sugerirao revidiranu kronologiju, prema kojoj je Izlazak zbio u Drugom prijelaznom periodu, što bi značilo da je Ipuwer svjedočio upravo tom događaju. Međutim, Rohlovu kronologiju odbacuju mnogi egiptolotzi.^[6] Nadalje, povezanost Ipuwera s Egzodusom je uglavnom odbačeno od egiptologa, koji preferiraju Egzodus kao historijski događaj smjestiti u doba vladavine Ramzesa II, iako sam papirus potječe nakon vladavine tog faraona. Neki su, pak, pjesmu protumačili kao komentar na klimatske poremećaje izazvane Theranskom erupcijom, koja se po vulkanolozima i geoarheolozima zbila cva. 1600-1500. pne.

Većina egiptologa je, međutim odbacila pjesmu kao komentar na točno određeni historijski događaj.^[7] Umjesto toga, ona se tumači kao ahistorijski, općeniti, bezvermenski filozofski diskurs na temu sukoba 'reda i kaosa', a Ipuwerovi opisi rijeka krvi i robovskih ustanaka su alegorija na svijet 'okrenut naopačke'.

Kasniji dijelovi pjesme sadrže dijalog između dva lika nazvana "Ipuwer" i "Veličanstvo Gospodara Svega" (ovaj izraz se tumačio kao bog sunca EL ili kralj). Iako su dijelovi teksta oštećeni, oni po svemu sudeći sadrže raspravu o uzrocima zla i kasia u svijetu, odnosno ravnoteže između ljudske i božanske odgovornosti za njih. Ovaj dijalog se stoga smatra jednim od najstarijih pokušaja da se u svjetskoj književnosti pronađe odgovor na pitanje teodiceje.

Povezano

• Dudimose
• Faraon Egzodusa
• Shiphrah
• Trazil iz Mendesa
• The Hyksos: A New Investigation