Praznici u Srbiji
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Kneževina Srbija
U Kneževini Srbiji praznici su zavedeni u vreme kneza Mihaila Obrenovića. Ti "narodni praznici" su zapravo dinastijski i dvorski i dele se na velike i male[1]:
Veliki praznici:
- Dan Kneževog rođenja (Mihailo - 4/16.9.)
- Cveti
- Sveti Andrija Prvozvani (30.11/12.12.)
Mali praznici:
- Knežev imendan (Aranđelovdan - 8/20.11.)
- Kneginjin rođendan (Julija Obrenović - 26.8.)
- Kneževa slava (Nikoljdan 6/18.12.) itd.
Od 1879. se slavio 20. jun (2.7. po novom) kao Dan nezavisnosti i oslobođenja (na taj datum 1876 je počeo rat sa Turskom).
Remove ads
Kraljevina Srbija
U Kraljevini Srbiji bilo je ukupno deset neradnih dana povodom praznika, navodi se u Državnom kalendaru koji je objavljen 1. januara 1898. godine:
- Bogojavljenje
- Savindan
- Proglas kraljevine
- Veliki petak
- Spasovdan
- Vidovdan
- Rođendan kraljeva
- Preobratenje
- Vavedenje
- Božić
- Cveti
Republika Srbija
Državni praznici u Republici Srbiji su definisani Zakonom o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji.
Državni praznici koji se praznuju neradno
1 Ako jedan dan od državnih praznika koji nisu verski padne u nedelju, prvi sledeći radni dan će biti neradan.
Verski praznici
Pripadnici različitih verskih zajednica imaju pravo na slobodan dan i to:
- pravoslavci - na prvi dan krsne slave;
- katolici i pripadnici drugih hrišćanskih verskih zajednica - na prvi dan katoličkog Božića, Veliki petak, Uskrs i Uskrsni ponedeljak po njihovom kalendaru;
- pripadnici islamske zajednice - na prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurbanskog bajrama;
- pripadnici jevrejske zajednice - na prvi dan Jom Kipura
Državni praznici koji se praznuju radno
Povezano
Izvori
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads