Prilog (gramatika)

Prilog ili adverb (lat. adverbium: što stoji uz glagol), nepromjenjiva riječ koja obično stoji uz glagol određujući glagolsku radnju po mjestu, vremenu, načinu, uzroku ili količini.^[1] Može stajati i uz pridjev (jako drag), drugi prilog (vrlo rado) i imenicu (malo vode).

Iz grafikona se vidi da su prilozi kad, gdje i kako među riječima koje najčešće uvode relativnu rečenicu

Prilozi određuju glagolsku radnju po vremenu, mjestu, načinu, količini ili uzroku. Koriste se i za izražavanje pitanja.^[2] A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.^[3] U rečenici imaju službu priloških (glagolskih) odredbi. Mogu imati komparaciju. To su najčešće prilozi za način koji imaju isti oblik kao i pridjevi srednjeg roda, npr. Lijepo (pridjev) dijete lijepo (prilog) pjeva.

Porijeklo priloga

• Od imenica – najčešće prilozi za vrijeme: zimi, ljeti, danju, noću, zimus, ljetos, večeras, sinoć, sutra; neki prilozi za način: kradom, krišom, silom, trkom...
• Od pridjeva – najčešće za način: brzo, ludo, glupo, mirno, naglo, hrabro... (gotovo od svakog opisnog pridjeva se može napraviti odgovarajući prilog).
• Zamjeničkim osnovama su motivisani prilozi za mjesto – ovdje, ovamo, tu, tamo, ondje;^[4] za vrijeme: tada, onda; za količinu: ovoliko, toliko, onoliko, koliko; za način: ovako, tako, onako... Ovi prilozi se nazivaju zamjeničkima.
• Od brojeva – prilozi za vrijeme i način: jednom, jedanput, dvaput, jednostruko, dvostruko, višestruko...
• Od glagolskih osnova– za način: šutke, ležećke...
• Mogu biti izvedeni od drugih priloga: natrag – natraške, naopako – naopačke. Postoje i složeni prilozi koji se često grade od prijedloga i priloga, npr. Otuda, odozgo, nadesno, preksinoć, prekosutra, unazad, popreko...

Vremenski prilozi

Pitanja: kada? otkada? dokada?

• kada?

danas, večeras, juče, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, obdan,odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon...

• otkada?

odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...

• dokada?

dosad, dotad, dogodine, dovečeri...

Mjesni prilozi

Pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud?

• gdje?

ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga..."

• kamo?

ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag...

• kuda?

ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda...

• otkuda? odakle?

odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostrana, izdaleka, izvana, izbliza...

• dokle? dokud?

donekle, dovle, dotle, donle

Uzročni prilozi

Pitanja: zašto? zbog čega?

• zašto? zbog čega?

zato, stoga

Posljedični prilozi

Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom?

• s kojom posljedicom?

uzalud, uzaman, utaman

Količinski prilozi

Pitanja: koliko? koliko puta?

• koliko?

ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, manje, dosta, odveć, opet, još, malo, sasvim, potpuno, previše

• koliko puta?

jedanput, dvaput, triput, stoput

Načinski prilozi

Pitanja: kako? na koji način?

• kako?

ovako, onako, tako, nikako, nekako, ikako, svakojako, jedva, svejedno, odjednom, sjedećke, ležećke, potrbuške, naglas, napamet, nabolje, kriomice...^[5]

Načinski prilozi mogu nastati i od pridjeva:

brzo, brže, najbrže, više, najviše, lijepo, veselo, najveselije...

bratski, sestrinski, gospodski, ljudski' (Pozdravio me bratski.)

Za razliku od pridjeva, odgovaraju na pitanje kako?, a ne kakav?