Programiranje

Programiranje ili računarsko programiranje (engleski: ) je vještina pomoću koje korisnik stvara i izvršava algoritme koristeći određene programske jezike da bi napravio računarski program. Programiranje sadrži elemente umjetnosti, nauke, matematike i inzinjerstva.

Linijska struktura:
Karakteristika linijske strukture je da se svi elementi izvršavaju samo jednom i koraci se odvijaju u nizu jedan za drugim bez ponavljanja ili "skretanja".
	Primjer u BASIC-u	Primjer u C-u
	INPUT a, b zbir = a + b PRINT zbir END	#include <stdio.h> void main () { int a, b, zbir; printf("a,b? "); scanf("%d%d", &a, &b); zbir = a + b; printf("a + b = %d\n", zbir); }
Razgranata struktura:
Razgranata struktura će se pojaviti kod algoritma koji ima blok odlučivanja kao što su IF i CASE, pri čemu se vrši testiranje određenog uslova a prema rezultatu (obično TRUE ili FALSE) algoritam se grana i nastavlja tok jednom od grana- opcija. Primjer na slici je tipičan gdje se otklanja blokiranje programa provjerom da li je djelilac jednak nuli. Ako je djelilac različit od nule, daće rezultat dijeljenja, u suprotnom će dati samo poruku da dijeljenje nulom nema smisla i nastaviti dalje prema sledećoj proceduri ili kraju programa.
	Primjer u BASIC-u	Primjer u C-u
	INPUT a,b IF b <> 0 THEN PRINT a/b ELSE PRINT "Ne mogu dijeliti nulom" END	#include<stdio.h> void main () { float a, b; scanf("%f%f", &a, &b); if (b == 0) { printf("Ne mogu dijeliti nulom\n"); } else { printf("a : b = %f\n", a / b); } }
Ciklična struktura
Ciklični algoritam će se pojaviti kada treba isti posao uraditi više puta. Postoji više varijanti ove srtukture a dvije osnovne podjele su: Broj iteracija (ponavljanja) jeste unaprijed poznat. Primjer ove petlje je na slici i tu se obično koristi petlja FOR. Iteracija se vrši dok se ne zadovolji određen uslov. Koriste se petlje tipa WHILE..DO. Kod Iteracije sa provjere istinitosti uslova (da li je uslov zadovoljen) postoje varijante s provjerom uslova na ulazu u petlju, odnosno na kraju petlje. Razlika između ove dvije varijante je što kod provjere istinitosti uslova na kraju petlje program mora proći bar jednom kroz petlju.
	Primjer u BASIC-u	Primjer u C-u
	zbir = 0 INPUT b FOR a = 1 TO b zbir = zbir + a NEXT a PRINT zbir END	#include <stdio.h> void main() { int a, b, zbir = 0; scanf("%d", &b); for (a = 1; a <= b; a++) { zbir += a; } printf("%d\n", zbir); }

Primjer algoritma kada nije poznat konačan broj iteracija sa provjerom na početku petlje
Kod provjere istinitosti na ulazu u petlju postoji mogućnost da se ne izvrši ni jedno ponavljanje. Razlog je jednostavan, ako uslov nije ispunjen odmah se "preskače" na sljedeću liniju izvan petlje. Za ovu vrstu petlje u većini programa se koristi ključna riječ "WHILE" prilagođena sintaksi programskog jezika.
Primjer u BASIC-u	Primjer u C-u
zbir = 0 WHILE zbir < 200 INPUT a zbir = zbir + a WEND PRINT zbir END	#include <stdio.h> void main() { int a, zbir = 0; while (zbir < 200) { scanf("%d", &a); zbir += a; } printf("%d\n", zbir); }
Primjer algoritma kada nije poznat konačan broj iteracija sa provjerom na kraju petlje
Kod provjere istinitosti na kraju petlje, ne postoji mogućnost da se ne izvrši ni jedno ponavljanje. Razlog je jednostavan, provjera se vrši u posljednjem redu bloka kôda, te se mora proći barem jedanput kroz čitav blok. Za ovu vrstu petlje u većini programa se koristi ključna riječ "DO..WHILE" prilagođena sintaksi programskog jezika.
Primjer u BASIC-u	Primjer u C-u
zbir = 0 DO INPUT a zbir = zbir + a WHILE (zbir < 200) PRINT zbir END	#include <stdio.h> void main() { int a, zbir = 0; do { scanf("%d", &a); zbir += a; } while (zbir < 200); printf("%d\n", zbir); }

Programiranje

Programski jezici

Koraci u programiranju

Analiza problema

Kreiranje algoritma

Pisanje programskog koda

Unos koda u računar i testiranje programa

Elementarne algoritamske strukture

Razvoj softvera

Povezano

Vanjske veze

Wikiwand - on