Samanidska Monarhija

From Wikipedia, the free encyclopedia

Samanidska Monarhija
Remove ads

Samanidska Monarhija (perz. سامانیان; Sāmānijān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. vijeku prostirala na području Velikog Irana i Centralne Azije. Samanidska dinastija imenovana je prema Asadu Samankodi, zoroastrijskom plemiću koji je prešao na sunitski islam, a uz Tahiride se smatra prvom autohtonom iranskom dinastijom nakon arapskog osvajanja Iranske visoravni u 7. vijeku. Samanidi se također smatraju potomcima sasanidskog vladara Bahrama Čobina odnosno mihranske dinastije, jedne od sedam slavnih iranskih starovjekovnih plemićkih kuća. Samanidi su oblikovali političku upravu po uzoru na Abasidski Kalifat, a prijestolnice su im bile smještene u Balhu, Buhari, Samarkandu i Heratu. Njihov politički utjecaj još je više ojačao nakon što su 900. godine uspješno pokorili susjednu iransku Safaridsku Monarhiju, a održali su se još točno stotinu godina kada ustankom nastaje Gaznavidska Monarhija. Samanidski period ostalo je upamćen prije svega po bogatoj umjetničkoj i znanstvenoj ostavštini: grad Buhara je veličinom i slavom bio ravan Bagdadu, samanidski vladari promicali su korištenje perzijskog jezika, a neki od značajnijih učenjaka iz tog razdoblja bili su Rudaki i Avicena.

Samanidska Monarhija
Sāmāniyān (سامانیان)
  
819.999.   
 
  
Thumb
Lokacija Samanidske Monarhije
Karta Samanidske Monarhije
Glavni grad Balh, Buhara, Samarkand, Herat
Jezik/ci perzijski
Religija sunitski islam
Vlada Monarhija
Emir
  819.-855. Jahja ibn Asad (prvi)
  999. Abd al-Malik II. (zadnji)
Historija Srednji vijek
  Uspostavljena 819.
  Ukinuta 999.
Remove ads

Literatura

Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi: Samanidska Monarhija
Remove ads
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads