Samizdat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Samizdat (ruski: ) je samostalno izdavanje knjiga koje su, najčešće, zabranjene od strane države ili nepoželjne od strane izdavačkih kuća.
Termin samizdat je postao naročito poznat za vreme Sovjetskog Saveza, kada je ušao i u druge (neslovenske) jezike u smislu tajnog štampanja, kopiranja i širenja zabranjene literature. Samostalni izdavač je izrađivao svega nekoliko primeraka, a od svakog ko je dobijao literaturu se očekivalo da napravi još kopija. Ovo se najčešće radilo prepisivanjem ili prekucavanjem, jer je fotokopir mašine čuvala KGB. Izrada i posedovanje samizdat literature je bilo strogo kažnjavano.
Tehnike izrade samizdata su varirale od pisanja komadom ugljena na papiru, kucanja na pisaćoj mašini, do štampanja na polu profesionalnim štamparskim presama u velikim tiražima.
Neke od knjiga, koje su danas postale klasici svetske književnosti, su izvorno bili samizdat, poput "Majstora i Margarite" Mihaila Bulgakova.
Remove ads
Lista poznatih samizdata

- Boris Pasternak, „Doktor Živago”
- Alexander Ginzburg, časopis „Sintaksis”
- Vladimir Osipov, časopis „Boomerang”
- Juri Galanskov, časopis „Feniks”
- Aleksandar Solženjicin, „Jedan dan Ivana Denisoviča”
- Aleksandar Solženjicin, „Arhipelag Gulag”
- Mihail Bulgakov, „Majstor i Margarita”
- Joseph Brodsky (većina pjesama)
- SMOG, časopis „Sfinksi”
- Časopis „A-Ja” (ruski: )
- Časopis „Bilten B” (ruski: )
- Časopis „Kronika litvanske katoličke crkve” (ruski: )
- Julij Danijel (razni spisi)
- Andrej Sinjavski (razni spisi)
- Roj Medvedev, „Politički dnevnik”
- Natalija Gorbanevskaja, Viktor Krasin, Sergej Kovalev, Tatjana Velikanova i dr., časopis „Kronika aktualnih događanja” (ruski: )
- Aleksander Voronel, Mark Azbel, Aleksander Lunc, časopis „Jevreji u SSSR”
- Václav Havel, „Moć nemoćnih”
Remove ads
Vanjske veze
Povezano
- Fanzini
- Uradi sam
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads