Sastanak u Grazu

Dogovor u Grazu bio je dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine između Republike Srpske, čiji je predstavnik bio Radovan Karadžić, i HR Herceg-Bosne, čiji je predstavnik bio Mate Boban, potpisan 6. 5. 1992. u austrijskom gradu Grazu.^[1][2] Predstavnici najveće etničke skupine u BiH, Bošnjaka, nisu bili pozvani na sastanak.^[1] Vijesti o dogovoru u Grazu objavili su državni mediji u središnjim informativnim emisijama.^[3][4]

Franjo Tuđman, u pismu američkom senatoru Robertu Dolu, predstavlja ovaj dogovor kao dio konferencije o Bosni i Hercegovini kojeg je sponzorirala Europska zajednica.^[1]

Podjela

Mate Boban i Radovan Karadžić sastali su se u Grazu 5. 5. 1992.^[3] Boban i Karadžić vodili su detaljnu raspravu o razgraničenju hrvatskog i srpskog područja u Bosni i Hercegovini. SDS je granicu veće Srbije vidio na rijeci Neretvi, što bi razdvojilo mostar na dva dijela.^[5] Na kraju je Karadžić pristao na Bobanov prijedlog da glavna mostarska ulica - Ulica maršala Tita, bude granica između Herceg-Bosne i Republike Srpske.^[5] Isto tako prihvaćen je i prijedlog da većinski hrvatski gradovi ostanu dio Herceg-Bosne, dok bi se većinski srpski gradovi u Herceg-Bosni, kao Kupres (51% Srba) i miješani hrvatsko-bošnjački gradovi u srednjoj Bosni pripojili Republici Srpskoj.^[5] Jedino je ostalo neriješeno pitanje Posavine i Brčkog.^[5] Na kraju su se Karadžić i Boban dogovorili da će prihvatiti međunarodnu arbitražu oko područja u Kupresu i sedam drugih gradova u Posavini.^[5] Između Republike Srpske i Herceg-Bosne bila bi minorna bošnjačka država.^[4]

Ocjene

Miloš Vasić, vojni analitičar tiska Vreme izjavio je da je dogovor u Grazu "najvažniji dokument rata" s ciljem da ograniči sukob između hrvatskih i srpskih snaga dozvoljavajući im da se koncentriraju na uzimanje bošnjačkog područja od bosanskih snaga.^[6] Hrvati Bosne i Hercegovine ovaj su sastanak vidjeli kao izdaju bošnjačkog saveznika.^[1] ICTY ovaj sastanak smatra nastavkom dogovora iz Karađorđeva.^[7] Washington Post usporedio je ovaj dogovor s Paktom Ribbentrop-Molotov o podijeli Poljske.^[1]