Sedam mora

Srednjovjekovni europski i arapski tekstovi često spominju sedam mora. Pritom se ne misli uvijek na ista mora. „Sedam mora” je bio uvriježen izraz u mnogim drevnim pisanim spomenicima prije nego što su ga preuzeli Grci i Rimljani - na primjer, pojavljuje se u prijevodu jedne od Enheudaninih himna Inani (8. himna), napisanoj oko 2300. prije Krista u Sumeru.^[1] Broj sedam je u mnogim kulturama bio magičan broj, zbog čega su se mnoge stvari prikazivale u skupinama od sedam. „Sedam” se dugo koristio i kao neodređen broj, sinonim za „nekoliko”, kao što je slučaj s grčkih „sedam mora”.^[2] U grčkoj i zapadnjačkoj kulturi, sedam mora je ukazivalo na različite stvari, ovisno o zemlji i razdoblju. Ipak, obično se tih sedam uzimalo među ovih devet vodenih masa:

• Arapsko more
• Crno more
• Crveno more
• Egejsko more
• Indijski ocean
• Jadransko more
• Kaspijsko jezero
• Perzijski zaljev
• Sredozemno more

Povijesnih sedam mora

Druge skupine mora

Stari Rimljani su imali i druga značenja za septem maria (latinski), koja danas zvuče neobično. Plovna mreža rukavaca u ušću rijeke Po koji su se izlijevali u slane močvare jadranske obale nazivala se „Sedam mora” u tom području. Rimski pisac Plinije Stariji spominjao je te lagune, razdvojene pješčanim sprudovima od otvorenog mora:

"Sve te rječice i jarke nekad su napravili Etrurci, pa se tijek rijeke izlijevao u močvare područja Atrijana koje se nazivaju Sedam mora, sa slavnom lukom etrurskog grada po imenu Atria, po kojem je Jadran dobio ime.

– Historia Naturalis, III 120^[3]

Tako danas u Muzeju Septem Maria možemo vidjeti kako se ta civilizacija vode razvijala od prapovijesti do danas. Muzej se nalazi u Adriji u Rovigu, nekadašnjoj Atriji.^[4]

John Lightfoot, svećenik i učenjak iz 17. stoljeća, spominje sasvim drukčiji skup mora u svojem Komentaru Novog zavjeta. Poglavlje Sedam mora prema talmudistima i četiri rijeke koje okružuju kopno sadrži „Veliko more” (Sredozemlje), „Tiberijadu” (Galilejsko more), „More Sodome” (Mrtvo more), „Jezero Samocho” i „Sibbichaean”.^[5]

Naposljetku, neke suvremene zemljopisne klasifikacije kažu da svijet ima sedam oceana:

• Sjeverni Tihi ocean
• Južni Tihi ocean
• Sjeverni Atlantski ocean
• Južni Atlantski ocean
• Indijski ocean
• Južni ocean
• Arktički ocean

Djelomično standardizirana ikonografija četiri kontinenta i četiri rijeke svijeta, koju je zasnovala renesansa, uspostavila je jasne slike u europskoj mašti, ali sedam mora se nije jasno razlikovalo - Neptun je vladao nad svima. Rudyard Kipling je jednu zbirku pjesama nazvao The Seven Seas (1896).^[6]