Sestrunj

Sestrunj (talijanski: Sestrugno ili Sestrugn) je otok u Jadranskom moru u Hrvatskoj, koji administrativno podpada pod Zadarsku županiju.

Sestrunj
Podaci
Lokacija	Jadransko more
Arhipelag	Zadarski
Koordinate	44°9′1.01″N, 14°59′57.71″E
Država	Hrvatska
Glavno naselje	Sestrunj
Površina	15,12[1] km²
Broj stanovnika	45[2]

Geografija

Sestrunj je otok Zadarskog arhipelaga, na kom je 2011. živjelo samo 45 stanovnika.^[2] Leži između Molata na sjeverozapadu, Dugog otoka na jugozapadu i jugu, Iža na jugoistoku, Ugljana na istoku i Rivnja na sjeveroistoku.^[2]

Dug je 11 i širok do 2 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok^[2] Sestrunj ima površinu od 15,12 km²^[1], a dužina njegove obale iznosi 29,345 km.^[1] Najviše brdo Obručar ima 185 metara.^[2] Jugoistočna obala je razvedenija od sjeverozapadne, duž nje leže uvale Kablin, Hrvatin (Hrvatinj), Dumboćica, Marovica i Sušica.^[2]

Građen je od gornjokrednog vapnenca i dolomita, a preko 80% njegove površine danas je obrastlo makijom.^[2] Uokolo leže otočići; Sestrica Vela (0,2 km²), Sestrica Sridnja (0,1 km²), Sestrica Mala (0,03 km²), Veli Paranak (0,03 km²) i Mali Paranak (0,03 km²). Jedino naselje nalazi se u unutrašnjosti, njegovi stanovnici bave se maslinarstvom, vinogradarstvom, ovčarstvom, ribarstvom i turizmom.^[2]

Historija

Otok je bio naseljen još od prahistorije, o čemu svjedoče ostatci ilirske gradine i nekropole na brdašcu Gračinici iznad sela.^[2] Za antike je korišten kao kamenolom. Prvi put je dokumentiran u 10. vijeku, kao Estiun u kronici Konstantina Porfirogeneta.^[2]

Tokom srednjeg vijeka bio je pod vlašću Zadarske komune, a od 1409. je u sastavu Mletačke Republike, koja ga je 1640. prodala zadarskoj porodici Soppe. U to vrijeme na otoku se proizvodila cigla i crijepovi.^[2]

Transport

Sestrunj je povezan dnevnim brodskim linijama sa Zadrom.^[2] .