Skakavci

„Skakavac」 preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Skakavac (razvrstavanje).

Skakavci (također i šaške, naziv za većinu pripadnika reda ravnokrilaca)^[1] (Caelifera) su podred srednjih do velikih (najčešće duljine između 1 i 7,5 cm) kukaca karakterističnih po izrazito dugim i snažnim stražnjim nogama koje im omogućuju skakanje (po čemu su nazvani) na udaljenosti i 20 puta veće od njihove duljine .

Skakavci
{{{slika_opis}}}
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Arthropoda
Potkoljeno:	Hexapoda
Razred:	Insecta
Podrazred:	Pterygota
Infrarazred:	Neoptera
Red:	Orthoptera
Podred:	Caelifera Ander, 1936

Izgled

Europski skakavac (Locusta migratoria) je migratorna vrsta. Jedinke imaju jak nagon da se drže u jatima, pri kretanju slijede prethodnike.)

Crvenokrili skakavac (Psophus stridulus) tijelo joj je zaštitne boje poput tla, a kad poleti pokažu se crvena stražnja krila.

Glasanje koje je Vladimir Nazor opisao riječima: „Čegrtale su šaške u žitu; treptale su i zvučale kao žice od zlata…"^[2]

Egipatski skakavac (Anacridium aegyptium) je migratorna afrička vrsta koja se povremeno pojavljuje primorju.

Obični poljski skakavac (Chorthippus brunneus)

Tijelo im je usko (bočno stisnuto), nitasta ticala kratka, oči velike. U ustima imaju dvije vilice prilagođene za kidanje i žvakanje. Leđna pločica prvog prsnog kolutića im je povećana i strši kao štit preko srednjeg dijela tijela. Prednja krila su uska i kruta, stražnja su šira i elastičnija. Lete najčešće samo na male udaljenosti i obično pritom proizvode štropotavi šum. Timpanalni organi (organi sluha) smješteni su u prvom kolutiću zatka. Skakavci proizvode čegrtanje stridulacijskim organima tako da povlače nazubljenu izbočinu stražnjih bedara preko izbočenih rebara prednjih krila. U nekih vrsta čegrtati mogu i ženke, samo tiše. Ženke su veće od mužjaka.Tjekom ljeta otpuštaju svoju ljusku i pripremaju se za daljnji rast.

Prehrana

Hrane se različitim dijelovima biljaka. Ako se jako razmnože mogu prouzročiti štetu.

Ličinke

Ženka kratkom leglicom polaže jaja u rupicu koju iskopa u zemlji. Jaja u zemlji prezimljuju, a razvijaju se tek kad zatopli. Izležene ličinke izlaze iz zemlje, i odmah nalikuju odraslima (samo što su sitne i nemaju krila). Hrane se biljem. Postupno (s oko 5 presvlačenja) se preobražavaju u odraslog skakavca.

Rasprostranjenost

Rašireni su po cijelom svijetu osim hladnih područja oko sjevernog i južnog pola. Najčešće nastanjuju polja i livade. Neke su vrste migratorne.

Vrste

Postoji više od 11 000 vrsta. Najveća vrsta Tropidacris cristata ima tijelo dugo 12 cm, a promjer krila 23 cm. Najpoznatija porodica pravi skakavci (Acrididae) u Hrvatskoj je zastupljena sa 70 vrsta. Porodice Pyrgomprphoidae, Tridactylidae, Tetrigidae su zastupljene manjim brojem vrsta.^[3]

Stručna književnost

• Ožanić, Stanko. Skakavci,^{[mrtav link]} C. kr. Namjesništvo dalmatinsko, Nagragjena tiskarnica Vitaliani, Zadar, 1911.^[4]